Zoran Milanović – glavni promicatelj velikosrpske politike u Hrvatskoj
Izbori u “Srpskoj demokratskoj partiji”, što je pravo značenje akronima SDP! – se približavaju.
Kao stožerna velikosrpska/jugoslavenska stranka u Hrvatskoj mora posebnu pažnju obratiti na čelnog čovjeka i tu se članstvu nameću dva partijska velikana: pomahnitali boljševik Zoran Milanović – zvan od milja Neron! – čije ludilo savršeno odgovara općesrpskom ludilu, pa ga zbog toga podržava većina srpskog stanovništva (koji su, praktično, svi u SDP-u!); te odmjereni Zlatko Komadina, vječiti župan Primorsko-goranske županije. To je zapravo smiješan izbor, no posljedice bi mogle biti ozbiljne. Naime, kaj?!
Velikosrpska politika formirana je 1844. godine, u vrijeme kad je Beograd bio blatnjava turska mahala s dvadesetak džamija na ukupno 15.000 stanovnika, po kojoj je bauljao polupismeni Ilija Garašanin. Ta palanka – opsjednuta “kompleksom superiornih opanaka”, bez plemstva, kulture i ozbiljne prošlosti – sa zavišću je gledala preko granica pašaluka. Ako su Habsburgovci vjenčanjima uspijevali nametnuti svoju srednjo-europsku koncepciju, onda su Srbi, taj “nebeski narod” kojem ni nebesa nisu dovoljno velika, pokušali to isto postići megalomanskim lažima. Samo laž Srbina spašava… I krađe… I tako je Garašanin, tvorac koncepta Velike Srbije (koji je ukrao od Čeha Františeka Zacha!), pokrenuo krvave događaje s obje strane Drine – inače milenijske granice kultura i vjera.
Ako nemaš ništa – ukradi! Povijest, kulturu, vojsku, jezik, zemlju, novac… Koncept Velike Srbije nije ništa drugo nego koncept bezobraznog palanačkog lopovluka! No, nije problem u srpskom ludilo unutar današnjeg beogradskog pašaluka, problem je u malom broju dobro raspoređenih velikosrba/jugoslavena u Hrvatskoj. Prvi problem današnje Hrvatske je Zoran Milanović i njegovo velikosrpsko ludilo!
Ljudi misle da je premijer Milanović – u beskrajnom nizu svojih većih i manjih bedastoća! – slučajno rekao da je “Hrvatska slučajna država”! Na žalost, hrvatski politički komentatori (ukoliko nisu plaćenici Srpske demokratske partije!) podcjenjuju dubinu i širinu temelja Milanovićevog boljševičkog ludila. Taj šarlatan i bezveznjak pokretan ekrezitnom voljom za moć, iskreno vjeruje da je Jugoslavija bila najbolje ostvarenje Velike Srbije, a da u Svemiru i ne postoji ništa osim Velike Srbije! I zato ga Srbi vole!!! Zoran Milanović je jedini čovjek preko Drine koji vjeruje da je Srbija “opančarski Pijemont”, a Tito “najveći sin svih naših naroda i narodnosti”! On je najveći velikosrbin od Ilije Garašanina – koji je znao da nema Velike Srbije dok su s druge strane Drine i Dunava Hrvatska i Austro-Ugarska!
I zato drug Zoran Milanović, nakon pada velikorspskih/udbaških bojovnika Mesića, Josipovića i Vesne Pusić, mahnita ne bi li sačuvao “svetosavsko-titoističko-četničku” ideju Velike Srbije/Jugoslavije preko Srpske demokratske partije! On će nasrnuti na Zlatka Komadinu svim sredstvima i pokušat će ga prikazati kao “ustašu od stoljeća sedmog”, kao krivca za Jasenovac (o kojem ništa nije jasno – osim srpskih laži!), kao kukavicu, lijenčinu, neradnika i bezveznjaka, kao razaratelja tekovina Narodno-oslobodilačke borbe i komunistu koji je vrijedan samo prezira, jer nije u stanju slijediti ideje prvog velikog vođe – Ilije Garašanina!
I zato će predstojeći izbori unutar SDP-a biti izrazito etnički – svi Srbi i Jugoslaveni glasat će za pomahnitalog Zorana Milanovića, a svi Hrvati za pristojnog i odmjerenog Zlatka Komadinu! U takvom odmjeravanju snaga Komadina ima priliku izrasti u najpozitivniju figuru unutar SDP-a – i to još od Ivana Krajačića, koji je bio jedan od rijetkih zaista moćnih hrvatskih komunista, koji su vjerovali i u komunističku ideju i u Hrvatsku!
F. Perić/hrsvijet.net
