Iznose dokumentaciju! Je li bivši ministar sljedeći? – Ostavštinu bivšeg ministra Zmajlovića policija je, kako saznajemo, odlučila detaljno provjeriti, piše portal dnevno.hr. Tekst prenosimo u cijelosti.

Više od pola godine naš portal u suradnji s djelatnicima Parka prirode Lastovo upozorava na nepravilnosti u njegovu radu, a s tim nepravilnostima prema tvrdnjama djelatnika više nego dobro bio je upoznat sada već bivši ministar zaštite okoliša, SDP-ov Mihael Zmajlović. Da je i Zmajlović o svemu ovome ponešto znao svjedoči podatak kako je tek po njegovoj smjeni, odnosno prije svega nekoliko dana prema svjedočenju djelatnika policija upala u Park odnoseći veći dio dokumenata ranije osuđenog ravnatelja Kriste Jovanovića, sumnjajući u nastavak kriminalnih radnji. Sumnja se da je riječ o prekoračenju ovlasti ravnatelja u radu javne ustanove, a jedna od tih je i omogućavanje Stručnom voditelju ustanove da radi toga što je u postupku suđenje istom bude imenovan kao VD Stručni voditelj, premda je donesena odluka o raspisivanju natječaja za to radno mjesto.

Ovakav postupak za djelatnike nije nikakva novost, ali kako im se čini, prevelik problem u tome ne vidi ili još s istim nije upoznata novoustoličena elita iz Ministarstva. Nakon traženja ostavke Ravnatelja od strane Predsjednika Upravnog vijeća Saše Banića, nitko od nadređenih nije reagirao niti je provodio bilo kakav upravni nadzor, što daje vjetar u leđa ravnatelju koji čini što ga je volja provodeći samovolju. Bilo bi dobro, napominju djelatnici, da nova vlast počne raditi po pitanju imenovanja novih Upravnih vijeća kako u nacionalnim parkovima tako i u parkovima prirode jer postojeća su djelo bivšeg pomoćnika ministra Strizirepa, a takvi su premazani nepotizmom te stranački podobnici koji su uhljebljeni. O tome svjedoči i niz smjena u Upravnom vijeću Lastova gdje su smijenjena i instalirana tri predsjednika vijeća i sedam članova vijeća, sve u SDP-ovoj eri.

Zamjene smijenjenima birao je pomoćnik Strizirep. Novo vodstvo Ministarstva trebalo bi, savjetuju naši sugovornici, ubrzo riješiti ovu trakavicu ako ne žele da se ponovi prošlogodišnja situacija, kada u sezoni nitko nije zaposlen zbog svađe ravnatelja i Upravnog vijeća koje je postavila SDP-ova vlast. Ne treba čuditi ovakva kadrovska križaljka u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, jer mnogi još uvijek pamte da je upravo Zmajlović jedan od ministara s najviše afera u Milanovićevoj vladi (što nije jednostavan zadatak), zapošljavao iliti ga uhljebljavao po ministarstvu susjede, rodbinu i prijatelje, a kada mu to nije bilo dostatno, odlučio se na cirkus sa seljenjem ministarstva u Zagreb Tower, koje je pak bilo praćeno gomilom nelogičnosti. Uz njega je u priču uključen Sven Muller iz Fonda za zaštitu okoliša te tadašnji zamjenik ministra Hrvoje Dokoza. Primjera radi, dogovorom i prijateljskim linijama, točnije preko treće osobe, Muller je pomoću Fonda svojoj supruzi sredio subvenciju od 30 tisuća kuna za kupnju hibridnog vozila, nakon što je Fond objavio natječaj za kupnju istih. Postoje indicije da je tada Muller znao tko je osoba koja će dobiti subvencije te koja će nakon toga prepustiti subvencioniranu Toyotu ministru Zmajloviću. Idejni začetnik natječaja za subvencije jest Dokoza koji je na mjesta zamjenika došao iz autoindustrije. Je li se time pogodovalo Toyoti i to planski jer imaju najveću gamu hibridnih i električnih vozila, pitanje je na koje bi ovih dana odgovor trebale ponuditi zainteresirane institucije. Niz afera koje se vežu uz Zmajlovića duži je od popisa radnih mjesta koje je ovaj imao, ali takvo što ne iznenađuje, budući da je odmah po završetku fakulteta zasjeo u fotelju direktora tvrtke Komunalno Jastrebarsko, nakon toga postaje gradonačelnikom toga grada, a vrlo brzo i najmlađim ministrom u Milanovićevoj vladi. Uistinu, već spomenuto preseljenje trebalo se ostvariti pod krinkom ušteda, dok više od 700 prostora u vlasništvu države, kojima je tada rukovodio SDP-ov Mladen Pejnović, zjapi prazno. Da Zmajloviću i nije pretjerano stalo do ušteda svjedoči podatak o vlastitoj egzotičnoj kupaonici koju si je ministar osigurao u uredu.

Slučaj preseljenja javnost je tada podsjetio na aferu Planinska, ali umjesto krađe u razlici u cijeni kvadrata, u Zmajlovićevu slučaju preseljenja ministarstva u zgradu Zagreb towera, naveliko bi se kralo na razlici cijene najma po četvornom metru. U svemu tome Zmajlović je planirao uzeti ogromnu proviziju pogodujući prijatelju Mulleru koji je također planirao uzeti novac na ovaj način, a k tome, selidba je čisti sukob interesa jer Muller je sudjelovao u gradnji Zagreb towera.

A da su ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Muller, doista uigran tandem za “pranje love” pokazalo se i u još jednoj velikoj aferi. Riječ je, podsjetimo, o aferi u kojoj je Zmajlovićevo ministarstvo odobrilo enormna financijska sredstva Mullerovu Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u, kako je službeno navedeno, svrhu marketinških i oglašivačkih aktivnosti. I ništa u toj informaciji ne bi bilo intrigantno, da nije riječ o gotovo pedeset puta većim sredstvima od svih prethodnih.

Tada se po kuloarima Zmajlovićeva ministarstva, ali i u središnjici vladajuće stranke na Iblerovu trgu već uveliko počelo govoriti da je takva odluka donesena kako bi se najveći dio tih odobrenih sredstava mogao koristiti u SDP-ovoj izbornoj kampanji za parlamentarne izbore. Dakle, radilo se o SDP-ovom crnom fondu za crne dane, kakav se koristio i u izbornoj kampanji HDZ-a za vrijeme vladavine Ive Sanadera, tvrdili su naši izvori iz Ministarstva. Ali, to nije bio jedini gaf tog ekološkog dvojca bez kormilara, jer se u nizu afera na vodećem mjestu našla i ona u kojoj su Zmajlović i Muller prevarili svog šefa Zorana Milanovića za više od 500 000 eura.

Naime, njih dvojica su iza leđa danas bivšeg premijera i u četiri oka bez svjedoka potpisali i aneks ugovora po kojem se cijena preseljenja u zgradu Zagreb towera povećava za novih, minimalnih, 500 000 eura – muke su Zmajloviću zadavala i parkirna mjesta koja su porezni obveznici umjesto 61 tisuću kuna platili enormnih 612 tisuća kuna jer ministarstvo nije iskoristilo pravo na kupovinu povlaštenih parkirnih karata. Državni ured za reviziju utvrdio je da za tri automobila u vlasništvu ministarstva ne postoji putni nalog pa se ne zna tko ih vozi. Priča je ovo koja je ubrzo pala u zaborav jer javnost je više od toga tko ih vozi zanimalo tko to krade automobil glasnogovornice ministarstva za koju se šuškalo da je ministrova prisna prijateljica. Službeno vozilo na koje nema pravo ukradeno joj je pred kućom, a navodno ga je koristila i na godišnjem odboru. Osim nabavke novog automobila za glasnogovornicu, iz proračuna se financiralo i 80 posto troškova nabave skupih hibridnih i električnih automobila za parkove prirode i nacionalne parkove, čija je cijena 24 milijuna kuna. Putnih naloga za sve automobile u vlasništvu ministarstva nije bilo. Ali ostale dokumente arhivirati je trebao Pismohrana servis za koji je pak lobirao Milanovićev brat Krešimir, u čemu moguće i jest tajna njegove potpore ministru. Rastrošnosti bivšeg ministra tu nije kraj. Zmajlović je rasuo 914 tisuća kuna na internetski portal čija je cijena prema stajalištima brojnih stručnjaka znatno manja. Riječ je o internetskoj stranici za ljubitelje prirode Državnog zavoda za zaštitu prirode za čiju je izradu Ministarstvo izdvojilo 914 tisuća kuna. Riječ je o stranici Bioportal koja se ne nalazi na istoimenoj adresi već na internetskoj stranici www.iszp.hr, što je kratica Informacijskog sustava zaštite prirode. Izrada ovih portala dogovorena je ugovorom s izručiteljem izabranim na javnom natječaju. No, tu je i drugi interni sektorski portal tako da su u cijenu obuhvaćene izrade dvaju portala od kojih drugi sektorski omogućava upravljanje prostornim podatcima, ali je i važna aplikacija Upisnik zaštićenih područja za koji je nadležno Ministarstvo. Jednostavno dizajnirana stranica kao najnapredniju funkciju nudi pregled nacionalnih parkova na mapi RH. Ne postoje tu nikakve dodatne informacije, pa čak niti funkcije koje bi mogle služiti turistima željnim posjeta ovim hrvatskim turističkim atrakcijama. Nameće se stoga posve legitimno pitanje je li i u ovoj priči netko pokušao oprati novac te za koga je uopće dizajniran portal čija funkcija i nije pretjerano jasna. Najveći iznos za izradu ovoga portala mogao je iznositi oko 20-ak tisuća kuna, procjena je stručnjaka. Hoće li policija nakon istrage po parkovima prirode i nacionalnim parkovima podići ljestvicu u sam vrh ove piramide, ostaje tek vidjeti.

Autor: I. Delić/dnevno.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save