PROF. DR. MATKO MARUŠIĆ: Kako završiti Cjelovitu kurikularnu reformu bez svađa
Predmet: prijedlog za uspostavljanje sustava znanstvenoga recenziranja reformiranoga plana hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa
Prof. dr. sc. Predrag Šustar, ministar, Ministrastvo znanosti, obrazovanje i športa
Dr. sc. Boris Jokić, voditelj Ekspertne skupine za Cjelovitu reformu obrazovanja
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Prof. dr. sc. Matko Marušić
Šoltanska 22, 21000 Split
U Splitu, 23. ožujka 2016.
Predmet: prijedlog za uspostavljanje sustava znanstvenoga recenziranja reformiranoga plana hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa
Poštovani gospodine ministre Šustar, poštovani gospodine Jokić,
pišem vam kao
- građanin zabrinut žestinom i kaotičnošću prijepora oko Cjelovite reforme nastavnih programa za hrvatske osnovne i srednje škole,
- podržavatelj te reforme,
- podržavatelj stručnosti g. Jokića i pristupa koji sam čuo u njegovu nastupu na HRT u emisiji Nedjeljom u 2,
- nastavnik koji voli i cijeni školu i školstvo,
- domoljub koji želi da hrvatske škole imaju primjerene i učinkovite programe,
- znanstvenik istraživač u biomedicini i edukaciji,
- dugogodišnji urednik znanstvenog časopisa (20 godina).
Želim Vam predložiti put do postizanja najviše moguće razine prihvaćanja, a time i uspješnosti, reforme hrvatskoga osnovnoga i srednjoškolskoga programa na kojoj radite.
Taj se put temelji na postupku recenzije koju provodi urednik znanstvenih časopisa za članke koje mu istraživači nude da ih procijeni i objavi.
Tu sam zamisao odabrao jer poznajem njezinu objektivnost i korisnost koliko su one dostupne znanstvenoj, upućenoj i dobronamjernoj prosudbi stručnjaka, a posebice zato što se bojim da će prijepori oko programa, kako se proces bude približavao odluci, biti sve veći, sve neugodniji i neobjektivniji, te da će dovesti do nezadovoljstva dijela stručnjaka i javnosti. To bi značilo dodatne podjele i rane u hrvatskom društvu, koje je ionako opterećeno podjelama i ranama različitih izvora. Držim da moramo u obzir uzeti da se sve ideje i programi u današnjoj Hrvatskoj nužno gledaju i kroz snažnu ideološku i političku prizmu, pa je primjena neupitnih znanstvenih modela i instrumenata jedini preventivni način eliminacije ideologije i politikanstva iz toga procesa.
Konkretno predlažem:
- Da, uz vašu potpunu suradnju i nazočnost (g. Jokića), a na temelju odluke MZOS-a, odnosno Vlade Republike Hrvatske, središte recenzijskoga postupka bude u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), jer akademici po definiciji svoje znanstvenoistraživačke izvrsnosti poznaju i cijene recenzijski postupak.
- To znači da bi se g. Jokića operativno tretiralo kao „Glavnog i odgovornog urednika“ Programa, a stručnjake HAZU kao „Urednički odbor“.
- Odbor ne treba više od petnaest članova HAZU, iz različitih polja znanosti, a ključni kriterij njihova odabira (minimum) treba biti da svaki član ima najmanje 20 djela koja su prošla međunarodnu recenziju i bila objavljena o međunarodno vidljivim i priznatim (indeksiranim) znanstvenim časopisima. Naime, svi članovi HAZU nedvojbeno su znalci svojih područja, ali ovdje je naglasak na poznavanju i priznavanju postupka recenzije s međunarodnim kriterijima.
- Cjelokupni sadržaj reforme (novoga, predloženoga programa) g. Jokić (i njegovi suradnici) podijelili bi na jedinice koje čine zaokružene cjeline. Tada će se svaka ta cjelina u „centru za recenzije“ u HAZU tretirati kao „znanstveno-stručno djelo koje treba proći recenzijski postupak“.
- Svaka jedinica predviđena za recenzijski postupak treba sadržavati i objašnjenja i sve primjedbe i prijedloge koje je dobila u stručnoj i javnoj raspravi (koje se, dakle, provode prije postupka recenzije).
- „Urednički odbor“ potom odabire po tri (do pet) recenzenta za svaku jedinicu, pribavlja recenzije i od autora jedinice traži ispravke, dopune i suglasje (prema traženjima svih recenzenata), te predlaže prihvaćanje, popravljanje ili odbijanje jedinice u ponuđenom sadržaju. Nakon popravaka, nova se inačica jedinice, s objašnjenjem autora što su i zašto popravili, daje na ponovni uvid recenzentima, sve dok oni dokument ne prihvate.
- Za jedinice koje ne prođu recenzijski postupak Povjerenstvo koje vodi g. Jokić organizira ponovno pisanje, sa sastavom drugih stručnjaka, uzimajući u obzir cijelu topoglednu dokumentaciju. Novi uradak onda prolazi isti postupak recenzije.
- Recenzije treba sastavljati prema pravilima sastavljanja recenzija, o čemu postoje preporučeni dokumenti (navest ću ih bude li potrebno).
Ovime sve strane u postupku ispunjavaju funkcije koje su im bile namijenjene od početka: stručnjaci iz škola i struka sastavili su program, javnost je dala primjedbe, a završno usavršavanje radi se profesionalno, kao recenzijski postupak, koji dodatno rješava nesuglasice i prijepore, postiže usuglašeni kompromis i daje ocjenu (preporuku) za koju svojim imenima odgovara „Urednički odbor“ (HAZU svojim ugledom autoritetom i društvenom funkcijom), recenzenti (svojom dokazanom stručnošću) i g. Jokić osobno, kao „glavni urednik“ i osoba koja će na kraju odgovarati za sve, htjela to ili ne. Isto bi onda vrijedilo za hrvatsku Vladu, na razini državničke odluke.
U odnosu na moju veliku želju da reforma bude dobra i da se izbjegnu prijepori, uzimam sebi slobodu da Vam ovo pismo pošaljem kao javno, a s posebnim adresiranjem i na g. predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića, s obzirom da sam za ustanovu koju on vodi predložio vrlo važnu ulogu. Nadam se da toliku (visoku) razinu moje brige razumijete i da mi taj postupak ne ćete zamjeriti.
S poštovanjem,
Matko Marušić
Izvor: kamenjar.com
