Blažena Marija od Utjelovljenja
Danas slavimo Blaženu Mariju od Utjelovljenja, mističarku i utemeljiteljicu francuskih bosonogih karmelićanki. Rodila se u Parizu 1. veljače 1566. kao Barbara (Barbe) Jeanne Avrillot, kći ugledne katoličke obitelji (njezin otac Nicolas bio je glavni računovođa Pariške trgovačke komore i kancelar kraljice Margarete Navarske).
Odrasla je u vrijeme strašne “bartolomejske noći”, u kojoj je 1572. izvršen pokolj nad francuskim hugenotima. Kao djevojčica boravila je i školovala se kod klarisa u Longchampu. Tamo je primila prvu pričest, zavoljela samostanski život i željela postati redovnica. No, njezini roditelji imali su s njom druge planove. Morala se udati već sa 16 godina, 1584, za mladog aristokrata Pierrea Acarieja i postala poznata kao Madame Acarie. Iako se udala protiv volje, u 30 godina bračnoga života bila je uzorna supruga i majka šestoro djece. Omiljena u društvu, naučila je kako se svetost može postići i izvan samostana, a posebno se isticala dobrotvornim djelatnostima te brigom za siromahe i bolesnike.
Mnogo joj je pomogao sveti Franjo Saleški, koji ju je duhovno vodio. U jesen 1601. pročitala je duhovne spise svete Terezije Avilske, koji su toliko utjecali na nju da je odlučila njezinu obnovu karmelićanskog reda primijeniti u Francuskoj. Uz pismeno odobrenje pape Klementa VIII. sagradila je 1603. u Parizu prvi samostan bosonogih karmelićanki. Duhovno ih je vodio njezin bratić, mističar i budući kardinal Pierre de Bérulle. Sudjelovala je i u otvaranju karmelićanskih samostana u Pontoiseu, Dijonu i Amiensu, a među bosonoge karmelićanke stupile su i tri njezine kćeri, dok je jedan sin postao svećenik. Barbarin muž Pierre razbolio se 1613, a ona ga je dvorila i nije se udaljavala od njegove bolesničke postelje sve dok nije umro. Tada je mogla ispuniti želju iz mladosti i postati karmelićanka. Za nju su se otimali svi karmelićanski samostani, a ona je stupila je u najsiromašniji, onaj u Amiensu.
Obukla je redovničku odjeću 7. travnja 1614. i uzela ime Marija od Utjelovljenja. Kao redovnica voljela je siromaštvo, bila ponizna i jednostavna, a najradije je obavljala kuhinjske poslove i dvorila bolesnice. Bila je potpuno posvećena ljubavi prema Bogu i bližnjemu, a prema svjedočanstvu očevidaca njezino je lice od “vatre ljubavi” bilo neopisivo svijetlo i sjajno. Još kao Madame Acarie govorila je: “Da budemo dostojni Boga, moramo se osloboditi svih drugih stvari i potpuno se podvrgnuti Njegovoj volji.” Njezin život bio je stoga plodan dobrim djelima i u svijetu i u samostanu. Pročula se po svojim vizijama, ekstazama i nadnaravnim darovima. Zbog zdravstvenih razloga pozvana je 1616. u samostan u Pontoiseu, gdje je nakon duge i mukotrpne bolesti preminula na današnji dan, 18. travnja 1618. Blaženom ju je proglasio 1791. papa Pio VI. Zaštitnica je udovica, siromaha, roditelja odvojenih od djece, djece bez roditelja te mnogih župa i crkava.
Postoji još jedna blažena Marija od Utjelovljenja, uršulinka, također Francuskinja, rođena kao Marie Guyart 28. listopada 1599. u Toursu. Misionarka u Kanadi, preminula je 30. travnja 1672. u Québecu, a blaženom ju je proglasio 1980. papa Ivan Pavao II.
Izvor: zupajastrebarsko.hr
