Središte hrvatskih plemića i banova Šubića nekad je bio Zrin po kojem su kasnije i prozvani Zrinski. Ruševine utvrda i dvoraca još i danas pobuđuju divljenje i podsjećaju na moć slavne Hrvatske plemenite obitelji.

Zrin su pred kraj drugog svjetskog rata spaliti partizani po naredbi Glavnog štaba Hrvatske i protjerali ili ubili oko 800 stanovnika Hrvata, a Hrvatima je zabranjen povratak u grad. Tek danas 2016. godine obnavlja se rimokatolička župna crkva i utvrda Zrinskih.

Prema popisu stanovništva iz 1910. godine Zrin je imao 781 stanovnika, od čega 777 Hrvata, 3 Srbina i 1 Mađara. Prema vjeroispovjesti katolika je bilo 778 a pravoslavaca troje. Do danas se ni jedan Zrinjanin nije vratio na svoj obiteljski posjed. Partizani su 9. i 10. rujna 1943 opljačkali Zrin, kuće razrušili a župnu crkvu Našašća sv. Križa spalili.

Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina mještana je konfiscirana, a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto – slično kao što se dogodilo s Hrvatima u Španovici, Boričevcu kod Gračaca, Udbini i nekim drugim dijelovima Hrvatske u kojima se etničko čišćenje lokalnih Hrvata shvaćalo i prikazivalo kao antifašističku borbu.

Žene i djeca iz Zrina su teretnim vagonima odvezeni u Slavoniju i smješteni većinom u četiri sela pokraj Đakova: Slatinik, Drenje, Gašinci i Lapovci. Hrvatima je strogo zabranjen povratak u mjesto, te se doista – sve do danas – niti jedan jedini Zrinjanin nije vratio na svoj obiteljski posjed.

Zaklela se zemlja raju sve se tajne znat moraju

Sisačka biskupija 2013. je godine naručila arheološka istraživanja na mjestu gdje je bila crkva Našašća sv. Križa i tada je otkriveno da se ispod nje nalaze ostatci još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća. Tad su nađeni i ostatci ispremještanih ljudskih kostiju, za koje je utvrđeno da su iz Drugoga svjetskog rata. Uvijek je teško Hrvat biti a najteže ako domovinu želiš voljeti.

24. studenoga 2014. uz mjesto srušene župne crkve Našašća Svetog Križa započela su istražna iskapanja radi pronalaženja i ekshumiranja posrmtnih ostataka Zrinjana pobijenih u drugom svjetskom ratu, čiji su ostatci pronađeni godinu prije. Protiv zločinaca do danas nije počeo sudski postupak. Jugokomunistička historiografija je svojom tumačenjem zaobilazila i prešućivala zbivanja o tim – i sličnim – zločinima nad hrvatskim civilnim stanovništvom u NDH.

Bog čuva uspomenu na svoje Hrvate i sve zločine koje su činili Jugokomunisti i antifašisti i nikada u zaborav neće pasti i kad dođe pravi trenutak sve će Hrvat znati. Zagrebačka nadbiskupija nikada nije ukinula župu Zrin, makar je to jedina župa u Hrvatskoj bez ijednog živućeg katolika. Za sve Zrinjane stradale u Drugom svjetskom ratu održava se misa zadušnica na mjestu srušene crkve Našašća sv. Križa u Zrinu.

Prije mise održava se Mimohod hrvatske časti od podnožja Zrinske tvrđave do mjesta srušene crkve Našašća sv. Križa, a poslije mise komemoracija žrtvama Zrina. Obnova hrvatske baštine u Zrinu ide iznimno sporo ili nikako. Pomaci u obnovi na utvrdi i crkvi sv. Magdalene iz godine u godinu su doista sramotno spori. Mise za pobijene u ovom zločinu još 2010. održavale su se na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Križa. Te iste 2010. stanje je bilo takvo da se hrvatski barjak još nije vijorio na utvrdi Zrinu. Štoviše, jarbol na kojem je bio hrvatski barjak demontiran je i zatrpan kamenjem.

Hrvatske vlasti još nisu ozbiljno pristupile povratu imovine koja je za komunističke vladavine oteta raseljenim Zrinjanima i njihovim potomcima. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dijaspore (HAZUDD) sa svojim predsjednikom Hrvatskim Akademikom Draganom Hazler, donirati će spomenik Nikoli Šubić Zrinjskom kao znak hvale i slave, tom hrabrom hrvatskom plemiću ali i nadom, da će to pobuditi svijest i odgovornost Hrvatske Vlade da se pokrene postupak dekonfiskacije Zrina i povratak Hrvata na svoju rodnu grudu a što do sada nisu mogli.

Slavica Vučko Hrvat. Akadem./kamenjar.com

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save