Što znate o 4 bijele smrti?
Pitanje zdrave prehrane aktualno je još od 70-tih godina prošlog stoljeća, no zbog svojih prehrambenih navika i dalje kao da ignoriramo uporne savjete nutricionista. Temelj nutricionizma kao znanosti je odnos kemije i biokemije, biologije i mikrobiologije, fiziologije i anatomije te genetike u shvaćanju mnogih procesa vezanih uz prehranu i pojavu bolesti i poremećaja, ali i u shvaćanju uloge prehrane u moduliranju genetskog potencijala pojedinca.
Gotovo pola stoljeća, dakle, traju rasprave i istraživanja o odnosu prehrane na zdravlje čovjeka, a značajan dio rada znanstvenika vezan je i uz odnos prehrane i sportaša i rekreativaca. U tom smislu od početka se pojavio pojam 4 bijele smrti koji već po svojoj zvučnosti upozorava na oprez. Riječ je o soli, šećeru, masti i brašnu, redom namirnicama koje nemaju nikakvu nutricionističku vrijednost, a istodobno su štetne i svrha im je isključivo zadovoljavanje osobnih želja za određenim okusom.
Sol se, primjerice, ne koristi samo kao začin jelima, nego je i sastavni dio brojnih namirnica već pripremljenima za kuhanje. Prema nekim istraživanjima, moderni čovjek svakodnevno unosi u svoje tijelo nekoliko desetina puta više soli od svojih predaka, što već samo po sebi predstavlja mogući zdravstveni problem.
Kad je šećer u pitanju, najveći je problem njegova priprema tijekom koje se uništava velika većina hranjivih sastojaka. Čak ni žuti šećer, koji mnogi smatraju savršenim nadomjestkom za bijeli šećer, nije puno bolji. On se, naime, dobiva od bijelog šećera i od njega se ne razlikuje više od 1 posto.
Uporabna vrijednost brašna ovisi o udjelu škroba, bjelančevina (posebno) glutena, vlaknastih tvari i pepela koji nastaje spaljivanjem brašna. Pritom svakako treba naglasiti da je integralno brašno dobro i zdravo, te ga nutricionisti svakako preporučuju za upotrebu. Malo je skuplje nego “obično” brašno, a i proizvodi od integriranog brašna sve su dostupniji u trgovinama.
Na kraju, riječ, dvije i o mastima koje su sastavni dio svake mesne prerađevine, te margarina koji je u odnosu na maslac puno nezdraviji. Masti su primarni “krivac” za pretilost i kardiovaskularne probleme, pogotovo jer zastupljenost tog nutrijenta u dnevnoj prehrani iznosi visokih 35 do 45 posto, a maksimalna preporučena dnevna doza iznosi 30 posto.
Jasno, nutricionisti ne preporučuju potpuno izbjegavanje četiri spomenute namirnice, nego samo pažnju u količini koja se koristi. Evo i kratkog popisa namirnica koje bi upravo zbog 4 bijele smrti trebali smanjiti na razumnu mjeru.
– Jedna pašteta godišnje neće vas ubiti, no, treba biti oprezan s obzirom na to da jeftine mesne prerađevine u sebi sadrže jako puno soli, šećera i raznih aditiva koji poboljšavaju okus i boju mesa, a u stvarnosti itekako su štetni za organizam
– Određene vrste salama sadrže i do 400 puta više natrija nego neobrađeno crveno meso. Rješenje je da umjesto jeftinih proizvoda, odnosno, salame, kupujete skuplje i kvalitetnije proizvode (poput pršuta) makar u manjoj količini
– Margarin može biti jako opasan ako se konzumira redovito, iako se radi od biljnih ulja i ima manje zasićenih masti te kolesterola od maslaca Problem je u količini soli i masti koje se nalaze u margarinu
– Ricinusovo ulje je itekako zdravo, no, treba voditi računa da se ne pojede plod iz kojeg se ulje dobiva jer je plod iznimno otrovan
– Slatki bademi koje svakodnevno jedemo nisu opasni, ali gorki (koji se, srećom, teže mogu pronaći i kupiti) zbog cijanida koji je prirodni otrov – jesu. Samo 20 komada gorkih badema može usmrtiti odraslog čovjeka
Izvor: goout.vecernji.hr
