SVJETSKI PRIZNATI ANALITIČAR TVRDI: Dolazi vrijeme plemena i čipova u mozgovima!
On nije prorok, ali njegov posao je vidjeti budućnost, sagledati sve važne globalne promjene, posebice za velike multinacionalne kompanije ili moćne institucije poput Pentagona, budući da danas nije dovoljno samo imati željenu strategiju vlastitog razvoja, već poslovne i životne planove valja uskladiti s onim što najvjerojatnije dolazi, a što nije uvijek lako predvidjeti u dinamičnom svijetu koji se mijenja brže i intenzivnije nego ikada do sada.
Njegovo ime je Patrick Dixon, a svoja predviđanja o zbivanjima unutar sljedećih 15-ak godina sažeo je u knjizi “The Future of Almost Everything” (“Budućnost gotovo svega”). Za razliku od većine futurista čija su predviđanja mahom pesimistična, Dixon spada u klasu optimista jer vjeruje kako je naš svijet mnogo otporniji nego što mnogi strahuju.
Ovisnost o mobitelu
No, to ne znači da će nam samo cvjetati ruže. U razvijenom svijetu koji je već sada bogat materijalnim resursima, a siromašan vremenom, taj će se trend još više produbiti, a tvrtke koje vode ljudi neupućeni u nove tehnologije i prestrašeni radikalnim promjenama doživjet će kolaps. Globalna ekonomija uopće nije stradala toliko strašno tijekom posljednje recesije koliko se misli, kaže on, jer je zahvaljujući novim tržištima zabilježen rast u svakoj godini osim u 2009. U tom razdoblju međunarodne korporacije uštedjele su ogroman novac koji će više trošiti u godinama pred nama, a zabilježit će se i rast vlasništva privatnih nekretnina.
Središnje banke, posebice u razvijenim zemljama, postat će mnogo fleksibilnije kada je u pitanju odnos prema inflaciji jer će ona biti od pomoći kod smanjenja nacionalnog duga, no rizik od novih ekonomskih šokova i dalje postoji.
Kada je u pitanju IT sektor, Dixon kaže da smo “još uvijek u prvom satu prvog dana mobilnog digitalnog svemira”, pa se neke dramatične promjene neće dogoditi prije 2030. Uskoro će više od 30 posto stanovništva imati barem jedan pametan telefon, a njihova cijena će stalno padati, do 2025. koštat će, u prosjeku, manje od 70 dolara. Na internetu će najvažnija biti brzina preglednika, a već sada, ako se stranica pokazuje sporo, 90 posto korisnika je napušta u roku 4 sekunde, a to će se vrijeme još više spuštati. Dixon predviđa – na jednu i pol sekundu do 2025., jer nas je internet naprosto sve učinio nestrpljivima. Važna će biti i jednostavnost uređaja. Većina uređaja trenutno je puna opcija koje prosječan korisnik nikada neće upotrijebiti, a njihova intolerancija prema takvim uređajima bit će sve veća.
Čim se probudi i neposredno prije nego što će usnuti, veliki broj ljudi prekontrolira zbivanja na svom pametnom telefonu, a tijekom dana to napravi još barem 200-tinjak puta, no veza između tog uređaja i našeg mozga je još uvijek previše spora i nespretna, smatra Dixon, uzevši za primjer sporost tipkanja na mobilnim uređajima. Stoga možemo očekivati da će se sučelja mobitela posve promijeniti.
Izazovi za medije
Još 1993. godine znanstvenici su prvi put implantirali čipove u mozak miševa, a sada doktori rade slične postupke na oko 450 tisuća ljudi godišnje koji imaju slušne probleme, i to bez ikakvih oštećenja na mozgu. Do 2050. biodigitalni mozgovi bit će uobičajena stvar, smatra ovaj futurolog, poglavito u svrhu nadomjeska sluha ili vida. No, hoće li to otvoriti i mogućnosti da se, na primjer, šalju sms-ovi ili e-mailovi samo razmišljajući, treba tek vidjeti jer bez obzira na genijalnost neke inovacije ostaje neizvjesno kako će ljudi reagirati na nju jer je emocija često presudna u takvim situacijama, a trenutno veliki broj osoba sa sumnjom gleda na čipiranje.
U nekim zemljama poput Velike Britanije prodaja e-knjiga će nadmašiti one papirnate već do 2018., a prodaja novina će rapidno pasti u idućih 5 do 10 godina u svim razvijenim zemljama, dok će porast zabilježiti tek u rijetkim, primjerice Indiji. Tradicionalne novinske kuće svim će se silama truditi pridobiti pretplatnike na online izdanjima, no prihodi će im pasti više od 60 posto. Broj novinara će se također stalno smanjivati. U SAD-u se brojka novinara strmoglavila od 2007. do 2013. s 55 tisuća na 38 tisuća, a taj će se trend nastaviti pa će ih do 2020. ostati oko 20 tisuća. Besplatnim i lokalnim novinama moglo bi ići malo bolje ako se okrenu lokalnim oglašivačima i brutalno smanje broj zaposlenih.
Iako će broj digitalnih vijesti stalno rasti, to neće umanjiti pad publike kod tradicionalnih medijskih kuća jer sva istraživanja pokazuju da ljude više zanimaju zabavni sadržaji nego “ozbiljne” vijesti. Istraživačko novinarstvo je već gotovo sasvim nestalo, a tri najveće televizijske kuće u SAD-u specijalizirane za vijesti (CNN, Fox i MSNBC) gube po 11 posto gledatelja godišnje u prime-timeu.
Istraživanja pokazuju da su konzumenti medija umorni od negativnih priča, tužnih, potresnih vijesti, a ne zanimaju ih ni političari jer im generalno uopće ne vjeruju. Ovi trendovi, međutim, mogli bi ugroziti demokraciju. Najviše dijeljenja na društvenim mrežama bilježe pozitivne priče, a društvene mreže postaju i glavni izvori informiranja. Sve veći broj je i usputnih “novinara” amatera. Oko 7 posto Amerikanaca na društvenim mrežama objavljuje vijesti koje su sami snimili, odnosno proizveli.
Korupcija u EU-u
Jedna od najsnažnijih sila koje će oblikovati sljedeće dekade jest “pripadnost plemenu”, smatra Dixon. Svi mi istovremeno možemo pripadati različitim plemenima: obitelji, susjedstvu, ljubiteljima određenog brenda, naciji itd, a pripadnost njima nam je potrebna da bismo egzistirali u ovome svijetu. Ta pripadnost spada u bazične instinkte koje slave sve kulture.
No, svakoga dana u prosjeku 30 tisuća ljudi mora napustiti svoje domove jer su i žrtve pripadanja “krivom” plemenu. Oko dvije milijarde ljudi je već izgubilo svoje pleme u kojem je rođeno ili su mu veze oslabile, najčešće zbog preseljenja iz sela u grad, ili u drugu državu, ali i zbog raspada brakova.
Pripadnost plemenu će istovremeno dominirati, ali i prijetiti Europskoj uniji, čiji je problem što nema ni zajedničkog jezika ni zajedničke kulture, dok istovremeno svatko pokušava braniti nacionalne interese. Unija će ostati ranjiva na sve globalne šokove jer nema mehanizme koji bi brzo reagirali u trenucima krize. Ova zajednica će najvjerojatnije ostati na okupu, trudeći se postići međuplemenske kompromise, dok će njome i dalje dominirati Njemačka, a u idućih pet do 10 godina nosit će uteg najsiromašnijih članica.
EU-ove institucije će ostati korumpirane; revizori su samo u 2013. prijavili da je 6 milijardi eura pogrešno potrošeno, što se takvih malverzacija tiče, ne očekuje se napredak. Fantazija da će Velika Britanija biti važna vojna svjetska sila još će više izblijedjeti, a izađe li iz EU-a, još je vjerojatnije da će se Škotska odcijepiti.
Granice između rata i mira već su duže vrijeme zamućene jer se osim tradicionalnih ratova vode brojni drugi sukobi, uključujući ekonomske, obavještajne, terorističke, one na društvenim mrežama, medijima itd. To će se nastaviti, pri čemu će biti sve nejasnije tko je agresor, a tko žrtva. Godišnje se u svijetu potroši 1,8 trilijuna dolara na oružje, a 40 posto tog iznosa otpada samo na SAD, koja će nastaviti svoju vojnu dominaciju. Kini bi trebalo barem 20-ak godina da stigne SAD u naoružanju, a Rusiji 40.
Gubitak moći
Radikalne ideologije i dalje će biti gorivo za terorizam, koji bi mogao dobiti uporište i u ekonomiji, odnosno u antikorporacijskom raspoloženju, ali unatoč medijskoj histeriji broj žrtava terorističkih napada ostat će minoran u odnosu na druge uzroke smrti. Iracionalni strah stoga će ostati glavna rak-rana ovog oblika ratovanja.
Demokratski izabrane vlasti u mnogim će zemljama rapidno gubiti moć zbog nekoliko razloga: privatizacije koja je nacionalne resurse prepustila velikim kompanijama; regionalnog povezivanja kao u slučaju EU-a, koji će nametnuti mnoštvo novih regulativa; decentralizacije koja na gradove spušta brojne ovlasti; jer najbolji kadrovi više ne žele u državnu upravu i politiku budući da velike kompanije pružaju bolje plaće od ministarskih za važne pozicije; jer vlade ne mogu nametati visoke poreze kompanijama zbog straha da ove ne odu iz zemlje, zbog sve snažnijeg aktivizma na društvenim medijima; zbog krize povjerenja u političku klasu; zbog sve brojnijih situacija tijesne većine u parlamentima…
Papin život u opasnosti
Pitanje građanskih sloboda bit će jedno od ključnih u mnogim zemljama jer će se povećati nadzor nad ljudima, posebice online. Razvijene zemlje će se sve više oglušivati na kršenje ljudskih prava u drugim zemljama zbog trgovinskih sporazuma s njima. Pitanje prava na smrt, odnosno eutanaziju, bit će sve glasnije postavljano. U zapadnom svijetu ljude će sve više zanimati duhovnost izvan organiziranih religija i alternativni pristupi liječenju.
Samo u Britaniji već 17 milijuna ljudi se oslanja na alternativu službenoj medicini, s tim da su aromaterapija i homeopatija najpopularniji oblici. U manje razvijenim zemljama jačat će organizirane religije poput kršćanstva i islama te njihovi radikalni aktivisti. Novi puritanci će nastojati nametnuti svoja viđenja cijelom društvu. Na Zapadu broj tradicionalnih vjernika će padati i idućih 20 godina, no broj katolika će se stabilizirati, odnosno i povećati u manje razvijenim nacijama, posebice zbog popularnosti pape Franje. Papin život je, međutim, u opasnosti jer njegov napad na duhovnu apatiju koja vlada i srcem Vatikana je vrlo opasan i za mnoge preradikalan.
Top 10 Dixonovih predviđanja
1. Sučelja pametnih telefona će se radikalno izmijeniti jer je veza između našeg mozga i tog uređaja još uvijek previše spora.
2. Središnje banke postat će mnogo fleksibilnije kada je u pitanju inflacija.
3. Novinskim kućama prihodi će pasti više od 60 posto, smanjivat će se broj novinara.
4. Broj digitalnih vijesti stalno će rasti, no to neće umanjiti pad publike tradicionalnih medija.
5. Jedna od najsnažnijih sila koje će oblikovati iduće dekade jest “pripadnost plemenu”.
6. EU institucije će ostati korumpirane.
7. Iziđe li Velika Britanija iz EU-a, još je vjerojatnije da će se Škotska odcijepiti
8. Granice između rata i mira bit će još zamućenije.
9. Demokratski izabrane vlasti u mnogim će zemljama rapidno gubiti moć.
10. Radikalne ideologije i dalje će biti pogon za terorizam, no broj poginulih u terorističkim napadima ostat će malen u odnosu na druge uzroke smrtnosti.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
