‘Fekalije prijete kupačima na Žnjanu, riskira se epidemija meningitisa, a odgovorni šute i toleriraju divljanje’
Građevinsko divljanje na žnjanskom platou izazvalo je brojne reakcije stanovnika Splita koji nam se svakodnevno javljaju ogorčeni što mjerodavne službe ništa ne poduzimaju dok ugostitelji šire svoje montažne objekte, što se kopa na sve strane, a kupača je sve više na plažama na kojima prednjače ležaljke i suncobrani raspoređeni ispod glomaznih, negdje čak i dvoetažnih kafića.
Među velikom većinom koja Žnjanu želi ljepšu i osmišljeniju budućnost je i prof.dr. Mijo Vranješ s Građevinskog fakulteta u Splitu koji se već tridesetak godina bavi Žnjanom kao meritorni obalni inženjer, a proteklih mjeseci poslao je niz dopisa raznim institucijama tražeći odgovore na brojna pitanja oko ovog gradskog resursa.
Poput mnogih, i on se pita na koji način je riješena odvodnja otpadnih voda iz tamošnjih kafića za koje su nam sami ugostitelji kazali kako se svatko brine za svoju crnu jamu.
Crne jame
– Procjenjuje se da ovom prostoru gravitira oko 30.000 kupača, a istovremeno se može očekivati barem jedna desetina, dakle 3000 ljudi. Opasnost za kupače dolazi iz objekata na samoj obalnoj crti, kao i iz voda iz tri potoka u koje također ilegalno ulaze otpadne vode sa šireg područja, a moguće i iz objekata na nasipu koji su malo udaljeni od obalne crte.
Prošlo ljeto u nekoliko navrata kupačima se pojavilo crvenilo na koži. Zašto? Sličan slučaj dogodio se prije nekoliko godina u Trogiru kada je zbog pražnjenja „crne jame” 21 osoba oboljela od meningitisa. Sa zdravljem ljudi ne smijemo se poigravati! – upozorava Vranješ uz napomenu da se ovo ljeto očekuje tamo veliki broj posjetitelja i kupača, a izostaje prava, korektna kontrola ispravnosti mora za kupanje.
Upozorava i na plažu za osobe s posebnim potrebama koju smatra totalnim promašajem zbog niza parametara, pa i zbog izlijevanja otpadnih voda. Opasnost prijeti i iz potoka Trstenik jer je svojedobnom bespravnom izgradnjom Jenkijeva nasipa potpuno pogoršana izmjena mora u uvali, pa tako i na plažama.
Također, još prošlog ljeta dobili smo dojavu građana kako se usred noći znaju prazniti otpadne vode, i to u šikaru pokraj terena za odbojku. Ako se tome pridoda smrad iz stambenih objekata koji se često zna čuti na prostoru oko dječjih trampulina, onda je stanje zaista alarmantno!
Kafići na žalu
Prof.dr. Vranješ smatra kako je neshvatljivo da su kafići postavljeni na samom žalu gdje, u pravilu, mogu biti samo sadržaji u funkciji kupanja. Između ostalog, obratio se i županu s molbom da se poduzmu odgovarajuće mjere oko sređivanja stanja na nasipu Žnjan.
– Radi se o vrlo vrijednom resursu na obali, ne samo za grad Split već i za Županiju i državu. Puno toga nije definirano i dosta je velika zbrka oko nadležnosti i upravljanja tim tako vrijednim prostorom.
Tražio sam odgovore na neka pitanja u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Ministarstvu graditeljstva te kod nadležnih inspekcija, ali odgovori su dosta neodređeni i zbunjujući.
Upućen sam na traženje odgovora u Županiji, gdje mi je rečeno da je nasip (22 hektara) u nadležnosti Grada i da se u Županiji može malo učiniti, no od Grada Splita je Županija zatražila izvješće o sadašnjem stanju na pomorskom dobru. Iz Splitske obale vele da je riječ o jednogodišnjim odobrenjima.
– Ma, tko bi normalan gradio tako velike i skupe objekte za jednogodišnju uporabu? – pita naš sugovornik pozivajući nadležne službe da ispitaju kaotično stanje na Žnjanu koji djeluje poput “ničije zemlje”, kao na Divljem zapadu, pa tko prije zabode zastavicu.
Nekontrolirano nasipanje
Prof. dr. Mijo Vranješ, autor je studije procjene utjecaja na okoliš koju je izradio krajem 2010. godine za potrebe naručitelja ‘Splitska kupališta’. Između ostalog, profesor je još tada upozorioa na mnoge nekontrolirane zahvate s nasipanjem zemlje na više lokacija: Ježinac, Spinut, Trstenik, Zenta, ušće Žrnovnice, Kašjuni i Žnjan, gdje kao pozitivan primjer navodi plažu hotela ‘Split’ napravljenu prema pravilima struke i zakona.
Još tada predložio je da se kod kontroliranih zahvata na Žnjanu koristi prirodni kameni materijal koji će spiječiti zamuljivanje mora i pozitivno djelovati na floru i faunu mora. Njegovi prijedlozi išli su i ka ozelenjivanju žnjanskog platoa, naročito kod gornjeg ruba plaža gdje kronično nedostaju stabla za hladovinu. Nažalost, njegovi prijedlozi nisu naišli na razumijevanje.
Svijetli primjeri
Među svijetlim primjerima iza kojih stoji i Građevinski fakultet, je projekt oko uređenja 6 kilometara obale u Podstrani koji uključuje uređenje plaže, šetnice, vodovoda i kanalizacije, hortikulture, sportske lučice i drugih sadržaja u funkciji turizma.
– U Omišu je slična aktivnost, s tim da se ubrzano priprema izgradnja gradske luke za javni promet. U Rovinju je isprojektirana plaža visoke kategorije…Trenutno je vrlo živahno po cijeloj našoj obali. Ubrzano se radi dokumentacija na osnovi koje se mogu dobiti nepovratna sredstva za uređenje plaža (do 60 posto), koja daje naše Ministarstvo turizma, a i “povlače” se sredstva iz EU fondova.
Eto, svugdje se nešto dobro događa, samo mi u Splitu ne znamo što učiniti s 42 km obale koja pripada gradu – kaže prof.dr. Vranješ.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
