Komisija predala izvješće lani, Papa zaboravio na Međugorje
Ni trideset i pet godina od one večeri kad se na blagdan svetoga Ivana Krstitelja Međugorjem proširila vijest da je šetero malih pastira na Podbrdu iznad zaseoka Bijakovići ugledalo Gospu, nije poznat najnoviji stav Svete Stolice oko događaja koji su u vjerskom, ali i političkom smislu uzburkali ovaj dio svijeta.
Biskupska konferencija Jugoslavije je 1991. godine izrazila suzdržanost oko fenomena te nije odobrila službena hodočašća u Međugorje i u cijelom slučaju ta je izjava ostala jedina službena do danas. Vatikanska komisija je u ožujku 2010. od Kongregacije za nauk vjere preuzela zadaću provjere događanja, no u središtu njihova rada nisu bila Marijina ukazanja, nego duhovni život i dušobrižničko praćenje hodočasnika koji dolaze u Međugorje, pa još uvijek postoji nada kako bi Vatikan mogao odobriti službena hodočašća i Međugorje proglasiti svetištem, bez zadiranja u pitanja “čudesnih fenomena”.
Gospa bez izaslanika
Međutim, premda je Međunarodno istražno povjerenstvo pod predsjedanjem bivšega rimskog vikara kardinala Camilla Ruinia, održalo svoju posljednju sjednicu u petak 17. siječnja 2015., a zatim izvješće dostavilo papi Frani, on se još uvijek nije očitovao o njemu. Dapače, upravo je u lipnju te godine govorio poprilično kritički o fenomenu ukazanja, istaknuvši:
– Kakvi su to vidioci koji nam danas kažu da će Gospa sutra u četiri sata poslijepodne poslati poruku? To nije kršćanski identitet. Zadnja riječ Božja zove se Isus, i ništa nakon toga. Gospa ne šalje izaslanike.
Iz tiskovnog vatikanskog ureda odmah su reagirali, naglasivši kako je Papa govorio neslužbeno, ali njegove riječi zvučale su kao hladan tuš štovateljima Međugorja kojih sa svih strana svijeta u hercegovačko mjesto dolazi oko milijun godišnje. Prilikom pohoda Sarajevu prošle godine Papa je ponovno odgovorio na pitanje o Međugorju, ali poprilično neodređeno:
– Pred donošenjem smo odluka koje će potom biti priopćene. Za sada biskupima samo dajemo određene upute – kazao je.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić bio je blaži u stavu, pa je u nekoliko navrata istaknuo kako treba razlikovati navodne nadnaravne fenomene od pastoralnog zanosa – koji je tamo očit, poput mnogobrojnih obraćenja, ispovijedi, pristupanja sakramentu pričesti, pokore, masovnih hodočašća mladih i drugih duhovnih darova kojima je Međugorje obilato obasuto.
‘Nevjernici’ i ‘heretici’
– Doživljaje vidjelaca ne mogu prihvatiti kao nadnaravne – iznio je mišljenje i dr. Mato Zovkić, umirovljeni profesor KBF-a u Sarajevu, član i koordinator prve komisije formirane u vrijeme mostarskog biskupa Pavla Žanića.
– O doživljajima djece ne bi se smjelo govoriti kao o pravim ukazanjima – kategoričan je Zovkić.
Nažalost, u slučaju Međugorja događa se da pobornici suzdržane ili protivnike olako proglašavaju gotovo nevjernicima. Ne trebamo proglašavati hereticima ni katoličku braću i sestre koji dolaze u Međugorje i obavljaju pobožnosti, kao ni svećenike koji im kao pastiri stoje na usluzi. Ali ne trebamo proglašavati hereticima ni one koji ne osjećaju potrebu hodočastiti u Međugorje. Svima nam je potrebna unutarnja crkvena tolerancija – rekao je dr. Zovkić.
Godinu dana nakon što je Papa u ladicu spremio izvješće Međunarodne komisije, očito je da neće proglasiti svoj sud o Međugorju. A ni u Međugorju ne vlada posebno uzbuđenje ni napetost; uoči obljetnice ukazanja organizira se tradicionalna Hodnja mira, a dan kasnije brojna liturgijska slavlja na kojima se očekuju deseci tisuća hodočasnika.
Izvor: MISIJA
