Kako to da nije moguće niti minimalno održavanje žnjanskih površina, ali gradnja ugostiteljskih objekata na istom prostoru ide bez zapreka?
PRIOPĆENJE HRVATSKE UDRUGE BENEDIKT povodom događanja na žnjanskom platou Hrvatska udruga Benedikt već dvije godine pokušava inicirati minimalno uređenje zapuštenih površina žnjanskog platoa. Molili smo Gradsku upravu da poduzme minimalne zahvate na održavanju tih zapuštenih i potpuno napuštenih površina Žnjana, ali bez uspjeha. Sada protestiramo što se na Žnjanu ipak gradi, ali grade se ugostiteljski objekti bez ikakvog plana i bez ikakvih zahvata na infrastrukturi. To što Split dopušta, ni najzabitije selo ne bi uradilo.
Dvije godine upozoravamo da je žnjanski plato devastiran, ali velikim dijelom i potpuno napušten, napose istočni dio (do Duilova) koji je potpuno izvan funkcije i zapušten pa nije čak obuhvaćen niti minimalnim održavanjem kao što bi bila košnja samonikle trave i drugog raslinja. Taj prostor ima sedam hektara površine i nalazi se na iznimno atraktivnoj lokaciji.
Kako sastanak s predstavnicima Grada Splita nije rezultirao nikakvim pomakom, u okviru VIDIK festa organizirali smo okrugli stol na tu temu, na kojem u ime Grada nije nitko službeno nazočio. Hrvatska udruga Benedikt i Kotar Žnjan opet su se obratili gradonačelniku s zaključcima okruglog stola, ali potpuno bezuspješno. Nije prihvaćen čak niti prijedlog da „Parkovi i nasadi“, kroz održavanje javnih površina, pokose samoniklu veoma visoku travu i uklone žbunje.
Podsjećamo da smo od Grada Splita i gradonačelnika zahtijevali ove minimalne zahvate:
· da se istočni dio žnjanskog platoa, kako do mora, tako i pokos poviše ceste, redovito održava košnjom i uklanjanjem samonikle šikare;
· da se postojeći zemljani putovi također održavaju redovitim izravnanjem tucanikom ili jalovinom, kako se ne bi stvarale lokve vode i blato;
· da se, na potezu od plaže za invalide do Duilova, uz nogostup postave koševi za otpatke i klupe za sjedenje (sada nema niti jednog koša niti klupe);
· urediti prilaze objektima (kafići) na plaži;
· dovršiti započetu sanaciju na kanalizaciji (zbog puknuća kanalizacijskog priključka stambene zgrade fekalije na cesti već sedam godina);
· u godišnji program održavanja uključiti održavanje kompletnog prostora žnjanskog platoa (ne samo uski pojas plaže);
· dovesti u red i sklad objekte koji se koriste (pristupi, pročelja);
· ukloniti deponirane materijale i barem djelomice poravnati istočni dio Žnjanskog platoa.
A kakvo je stanje danas? Predočiti ćemo to više slikom nego riječju.
Sedam hektara potpuno zapuštenog prostora uz samo more, prostor od plaže za invalide do Duilova.
Stanje nepromijenjeno, osim što je raslinje poraslo.
Granica pokošenog i početak potpuno zapuštenog dijela.
I sama košnja napravila bi veliku razliku.
Popravak nogostupa na ovom dijelu zahtijeva manje od jednog kvadrata opločnika i pola sata rada.
Naš Grad ni to nije u stanju učiniti.
Ni ovdje nema promjena. Nema sredstava ili nema volje ni interesa za izravnanje s malo jalovine.
Infrastruktura = prašina
A to najčešće izgleda ovako.
U Gradu su tvrdili da nisu mogući nikakvi zahvati na infrastrukturi, čak niti izravnanje površina.
A gradi li se, gradi – dok je turistička sezona je u jeku
Da podsjetimo:
bez iole uređenog pristupa, bez kanalizacije, onako „na divlje“
Izljev fekalija na šetnicu je saniran uz velike troškove izazvane prebacivanjem trase priključka izvan privatne parcele – sanacija pokosa, tunel ispod bazena …
Iznenađenje – sanira se i pokos poviše parcele (zapadno od ograde) preko koje je išao prvobitni priključak kanalizacije iz kojeg su i prodirale fekalije.
Za ovu se sanaciju koristi prilaz preko gradske parcele.
Izvode se i široki iskopi, nadamo se legalno.
Stoga, uz višekratno ponovljene zahtjeve za minimalne zahvate na održavanju zapuštenih površina žnjanskog platoa i uređenju dijela obale koji se koristi, postavljamo i nekoliko dodatnih pitanja:
1. Kako je riješena odvodnja fekalija iz ugostiteljskih objekata na Žnjanu te tko, i koliko učestalo, kontrolira iste da ne bi došlo do zaraze?
2. Koliki je ugovorni iznos za sanaciju izlijevanja fekalija na šetnicu, a koliki su stvarno obračunati troškovi iste sanacije?
3. Je li Grad Split sklopio sporazum s vlasnikom susjedne parcele o korištenju prolaza preko gradskog zemljišta, a ako jest, zašto sporazumom nije obuhvaćena protuusluga za lokaciju priključka sanirane kanalizacije koja bi znatno smanjila troškove sanacije?
4. Zašto Grad Split nije učinio ništa na zahvatima glede održavanja žnjanskog platoa predloženim od strane Hrvatske udruge Benedikt, kojim bi se omogućilo korištenje novih sedam hektara površine (od plaže za invalide do Duilova)?
Hrvatska udruga Benedikt
