Hrvatska lani nije imala prirodni prirast, što nije novost – demografski minusi i padovi dugo su naša neugodna stvarnost – no prošlogodišnji minus bio je najveći u proteklom desetljeću. Lani je bilo 16.702 više umrlih nego rođenih, a taj prirodni pad bio je 48 posto veći od preklanjskog i gotovo dvostruko veći od minusa iz 2008.

Preklanjski je pad bio minus od 11.273 stanovnika, a u 2008. godini iznosio je negativnih 8398, od čega je trenutačni prirast lošiji čak 98,9 posto.

Prošla je godina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bila najgora u cijelom desetljeću po broju umrlih i rođenih. U 2015. je bilo najmanje rođenih i najviše umrlih u cijelom desetljeću. Stoga je i rezultat takav kakav jest. U zemlji je lani rođeno 37.503 beba, 5,2 posto manje nego godine prije. Broj rođene djece je od 2013. kliznuo ispod 40.000 i nastavio je padati, dok je svih proteklih 10 godina broj umrlih bio iznad njih 50.000. Lani je u zemlji umrlo 54.205 ljudi, čak 3366 ili 6,6 posto više nego preklani.

Ubiše nas i migracije

Nije tu kraj lošim vijestima. Ovo je prva godina da nijedna županija u Hrvatskoj nema pozitivan prirodni prirast – u svima je ostvaren minus ili prirodni pad. Plus ili pozitivan prirodni prirast statistika je lani zabilježila u 56 gradova i općina, negativan je bio u 490 gradova i općina, dok ih je devet bilo na nuli, što znači da je rođenih bilo koliko i umrlih.

Među svim gradovima i općinama rekorder je Solin. Prvi je u Hrvatskoj i Dalmaciji s prirodnim prirastom od 100. Lani su tako rođena 272 Solinjana, a umrlo ih je 172. Među 56 gradova i općina u zemlji s prirodnim prirastom izdvaja se Metković s 58 više rođenih od umrlih, Kaštela s prirodnim prirastom od 56, Metković s 58, Župa dubrovačka s 46, Imotski s 32…

Pitamo dr. Stjepana Šterca, demografa i profesora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dokle ćemo padati, s obzirom na to da uz nepovoljno prirodno kretanje stanovništva muku mučimo i s iseljavanjem stanovništva.

– Možda čak u ovoj godini budemo imali prirodni pad od minus 20.000 ljudi prema podacima za prvo tromjesečje ove godine. Nije to iznenađenje, to su trendovi koji su očekivani, ono što smo mi najavljivali, to se sada događa. Sada još imamo i izrazito negativnu migracijsku bilancu. Njemačka je objavila da se 58.000 ljudi iz Hrvatske uselilo prošle godine u Njemačku, a gdje su tu još Irska, Austrija, prekooceanske zemlje, tako da je vrlo vjerojatno broj odseljenih mnogo veći.

Najzanimljivije je da mi to stalno ponavljamo, vi novinari to objavljujete, a nema apsolutno nikakve političke reakcije na to. Štoviše, sad je jasno da će to zakočiti svaki gospodarski rast u zemlji i da se ne može u takvim uvjetima napraviti nijedan model gospodarskog oporavka – kaže demograf.

Na prste jedne ruke

Naglašava da ova problematika nikad nije bila primarna, političari je koriste samo u predizborno vrijeme, te će se to vjerojatno dogoditi i za predstojeće izbore.

– Sad je to zahvatilo i cijelu Hrvatsku. Na prste jedne ruke možemo izbrojiti općine i gradove koji imaju prirodni rast, ostalo je u prirodnom padu, s vrlo malim mogućnostima da se to zaustavi. S intenziviranjem iseljavanja zaista ćemo doći u situaciju da će to postati glavni limitirajući faktor razvoja Hrvatske. Pomnožite s 10 broj iseljenih u Njemačku, dobit ćete 580 tisuća ljudi, dodajte tome desetogodišnji prirodni pad od 20 tisuća, to je daljnjih 200 tisuća, pa dolazite do toga da ćemo za deset godina imati pad stanovništva od 800 tisuća do milijun stanovnika. Imat ćemo manje od tri milijuna stanovnika ili ćemo biti na toj razini od tri milijuna! Nećemo moći benevolentno gledati na to, morat ćemo reagirati na te podatke, morat ćemo napasti politički sustav koji je i doveo do toga – veli dr. Stjepan Šterc.

Mrvice
Među dalmatinskim gradovima i općinama s prirodnim prirastom su, uz Solin sa 100 rođenih više nego umrlih, Metković s 58 više rođenih od umrlih, Kaštela s prirodnim prirastom od 56, Metković s 58, Župa dubrovačka s 46, Imotski s 32, Bibinje s 18, Dugi Rat s 15, Zmijavci s 13, Opuzen s 10, Bol s devet te Ploče s pet. S troje rođenih više od umrlih su Lećevica, Konavle i Bilice, Zadvarje, Zagvozd i Kula Norinska imaju dvoje rođenih više nego umrlih, a u Brelima je lani rođen jedan stanovnik više.

Hrvatska u 2015. godini:
37.503 rođenih
54.205 umrlih
-16.702 prirodni pad

Dalmacija u 2015. godini:
Zadarska županija
1568 rođenih
2072 umrlih
-504 pad

Šibensko-kninska
819 rođenih
1594 umrlih
-775 pad

Dubrovačko-neretvanska
1283 rođenih
1342 umrlih
-59 pad

Splitsko-dalmatinska
4110 rođenih
5152 umrlih
-1042 pad

Izvor: slobodnadalmacija.hr

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save