SENZACIJA Možda i najveće otkriće posljednjih stoljeća: Proxima b – planeta slična Zemlji
Osim što je nama najbliži planet koji kruži oko neke zvijezde koja nije Sunce, ovo bi mogao biti i nama najbliži planet prikladan za život izvan Sunčeva sustava.
Za znanstvenike Europskog svemirskog opservatorija čije je sjedište u Garchingu kraj Munchena, nema više nikakve dvojbe. U orbiti Proxima Centaurija, zvijezde najbliže našem Suncu, nalazi se planet zasad nazvan Proxima b čija temperatura omogućuje postojanje tekuće vode na njegovoj površini. Upravo onako kako je njemački Der Spiegel najavljivao prošlog tjedna. Taj je stjenoviti planet tek nešto veći od Zemlje, točnije 1,3 puta, te svoju zvijezdu obiđe za 11 dana. Također, osim što je nama najbliži planet koji kruži oko neke zvijezde koja nije Sunce, ovo bi mogao biti i nama najbliži planet prikladan za život izvan Sunčeva sustava. Ovaj znanstveni rad koji će biti već danas objavljen u časopisu Nature, možda je i najveće otkriće posljednjih stoljeća.
– Zapravo, to nije ništa previše čudno, egzoplaneta poput ovog, do sada je otkriveno nekoliko tisuća (3501 zaključno s 16. kolovoza, op.a.), ponajviše putem svemirskog teleskopa Kepler, rekao nam je dr. sc. Darije Maričić sa Zagrebačke Zvjezdarnice.
– Također znamo i za nekoliko otkrivenih planeta u nastanjivim zonama oko drugih zvijezda. Osobitost planeta u nastanjivoj zoni je da mogu posjedovati vodu u tekućem stanju. Postojanje tekuće vode na nekom svemirskom objektu znanstvenicima je pokazatelj da bi tamo mogao postojati život. Pa, tako i u slučaju ovog novootkrivenog planeta. Naglasimo, kako je Alpha Centauri, trostruki sustav zvijezda, pa bi stanovnici planeta Proxima b mogli na nebu vidjeti tri sunca, entuzijastično će dr. Maričić te dodaje kako bi teorijski svemir mogao biti pun života, no za to još nemamo dokaza. Pitanje je to na koje odgovora još nemamo, a možda ćemo odgovor na njega tražiti još generacijama.
Od Proxima Centaurija udaljeni smo tek nešto više od četiri svjetlosne godine, točnije 4,25, a planet oko njega kruži na udaljenosti od sedam milijuna kilometara. Što je tek pet posto udaljenosti na kojoj Zemlja kruži oko Sunca. Međutim, zvijezda Proxima Centauri je i daleko slabijeg sjaja od Sunca. Shodno tome, novootkriveni Proxima b nalazi se unutar nastanjive zone. Ipak, uvjeti na njegovoj površini mogli bi biti pod snažnijim utjecajem štetnih ultraljubičastih i X zraka, negoli što takve zrake sa Sunca imaju utjecaj na Zemlju. Znanstvenici potvrđuju kako se postojanje tekuće vode nikako ne može isključiti. Ako je ona tamo prisutna, prilično je sigurno da je ima ponajviše u osunčanim predjelima. Brzina rotacije Proxime b, jaka radijacija Proxime Centauri te povijest stvaranja planeta čini njegovu klimu bitno drugačijom od one na Zemlji, a nije ni izvjesno ima li Proxima b godišnja doba.
Planet je otkriven teleskopom s opservatorija La Silla u Čileu. Bila je to inicijativa imena Pale Red Dot u kojem je momčad astronoma na čelu s Guillemom Anglada-Escudeom s Londonskog sveučilišta Queen Mary tražila mogući planet koji bi kružio oko Suncu najbliže zvijezde Proxime Centauri.
– Prve smo naznake mogućeg planeta uvidjeli još 2013. godine, no nismo još mogli potvrditi njegovo postojanje. Od tada smo teško radili kako bismo dobili dodatne potvrde uz pomoć Europskog svemirskog i drugih opservatorija, rekao je Anglada-Escude. Proxima b sada će vjerojatno postati središtem nastojanja čovječanstva da pronađe život drugdje u svemiru. – Pronađeno je već puno egzoplaneta i još će ih puno biti pronađeno, no potraga za najbližim planetom sličnim Zemlji i uspijevanje u tome bilo je životno iskustvo za sve nas, rekao je Anglada-Escude te završio kako je sljedeće na redu potraga za životom na planetu Proximi b.
Zapravo na zemlji već postoji projekt koji je i sada očito dobio jedan konkretan zadatak. Cilj Breakthrough StarShota je čovjeka prvi put odvesti u drugi zvjezdani sustav, konkretno baš u Alpha Centauri. Projekt predviđa kako će se do tog sustava putovati brzinom 15 do 20 posto brzine svjetlosti. Po toj računici, inovativnoj letjelici trebalo bi između 20 i 30 godina da tamo stigne, te još četiri da na Zemlju stigne obavijest kako je putovanje proteklo kako treba. U travnju ove godine StarShot predstavio je nitko drugi doli Stephen Hawking u društvu investitora Yurija Millera. U upravnom odboru tvrtke pod čijim se okriljem razvija StarShot sjedi Mark Zuckerberg, vlasnik Facebooka. Računa se da će ukupni trošak projekta biti između pet i deset milijardi dolara, a prvo pokusno polijetanje moglo bi biti za nekih 20 godina.
Već postoji projekt koji smjera odvesti nas do Alphe Centauri
Zapravo već postoji projekt koji je sada očito dobio i jedan konkretan zadatak. Cilj je Breakthrough StarShota čovjeka prvi put odvesti u drugi zvjezdani sustav, konkretno baš Alpha Centauri. Projekt predviđa kako će se do tog sustava putovati brzinom 15 do 20 posto svjetlosne brzine. Po toj računici, inovativnoj letjelici trebalo bi između 20 i 30 godina da tamo stigne pa onda još četiri da na Zemlju stigne obavijest kako je putovanje proteklo kako treba. U travnju ove godine StarShot predstavio je nitko drugi doli Stephen Hawking u društvu investitora Yurija Millera. U upravnom odboru tvrtke pod čijim se okriljem razvija StarShot sjedi Mark Zuckerberg, vlasnik Facebooka. Računa se da će ukupni trošak projekta biti između pet i deset milijardi dolara, a prvo pokusno polijetanje moglo bi biti za nekih 20 godina.
Izvor: ovdje
