JE LI MOGUĆ NOVI RAT NA BALKANU Bošnjaci se uzbunili: što Srbija sprema?
Foto Arhiva / HANZA MEDIA
Je li moguć novi rat na Balkanu, pitanje je koje se posljednjih dana sve češće postavlja, piše slobodnadalmacija.hr. Najnoviji je povod referendum u Republici Srpskoj (RS) najavljen za 25. rujna, s naoko formalnim pitanjem: Treba li 9. lipnja postati danom Republike Srpske?
Referendum je odmah izazvao reakcije službenog Sarajeva, pa je član Predsjedništva BiH i čelnik SDA Bakir Izetbegović prije nekoliko dana zatražio od Ustavnog suda da ga proglasi neustavnim.
Njegov kolega u Predsjedništvu BiH Mladen Ivanić iz RS odgovorio je da Bakir bez potrebe diže tenzije jer je taj isti referendum Ustavni sud Republike Srpske proglasio – ustavnim.
Hrvatski odgovor
Dok se ne utvrdi koji je ustavni sud jači, čelnik Republike Srpske Milorad Dodik iz Banje Luke poručuje da će referenduma biti bez obzira na to što na to imaju reći u Sarajevu. Usput demantira da je pravi cilj referendum o odcjepljenju:
“Referendum o danu Republike nije nikakav probni balon, kako smatra Bakir Izetbegović, to je pitanje našeg statusa i pitanje naših života. Nitko ne može na taj način minimizirati referendum o danu Republike”, izjavio je komentirajući tvrdnje da priprema referendum za odcjepljenje.
Nije trebalo dugo čekati reakciju na probni balon. Božo Ljubić, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i prvi na listi hrvatskog HDZ-a u 11. izbornoj listi za dijasporu, čestitajući Hrvaticama i Hrvatima obljetnicu Herceg-Bosne najavio je da nije isključena obnova tvorevine (čiji su čelnici mahom završili u Haagu), donosi slobodnadalmacija.hr.
Ako doista zaiskri u susjednoj državi, to će se svakako najprije dogoditi na relaciji Milorad Dodik – Bakir Izetbegović, a hrvatskoj komponenti ostat će reakcije. Odnosi vodećih ljudi srpske i bošnjačke komponente odavno su narušeni. Ni Dodik ni Izetbegović ne propuštaju razmijeniti otrovne strelice kad god je to moguće, u čemu prednjači Dodik.
Na primjer, jedan od povoda bila je Izetbegovićeva potpora turskom predsjedniku Erdoganu uoči turskih izbora, na koju je Dodik ovako reagirao:
“To je još jedan dokaz poltronskog odnosa i prizivanja turskog uplitanja i vladanja u BiH. Za nas koji to redovito pratimo nije iznenađenje njegovo nastojanje da ovdje prizove nekog snažnog muslimanskog vođu iz svijeta koji bi nesumnjivo uvijek bio na strani muslimana u BiH”, rekao je Dodik za agenciju Srna.
Tisuće sumnjivih
Medalja ima drugu stranu. Ako je Izetbegović portabl kopija Erdogana, Dodik je ista takva kopija Vladimira Putina, smatraju brojni analitičari. Republika Srpska je gospodarski i politički naslonjena na Rusiju i predstavlja zonu ruskog utjecaja u BiH.
Povijesno bi većina tursko-ruskih sukoba obično zatresla i balkanske zemlje po vjerskoj liniji islama i pravoslavlja. To je prije nekoliko mjeseci ustvrdio i američki državni tajnik John Kerry kad je izjavio da Balkan dijeli crvena linija podjele.
Podsjetimo, Angela Merkel je ne tako davno izjavila da se EU mora pobrinuti za izbjeglice jer bi to mogao biti upaljač novog rata na Balkanu.
Ako je suditi po medijima, novi rat Srbe uopće neće iznenaditi. Bezbroj je medijskih projekcija sukoba, ugrubo rečeno, između islama i pravoslavlja, ali inicijalni upaljač nisu odnosi Banje Luke i Sarajeva, nego uvoz terorista na Balkan preko Albanije, Kosova i Makedonije.
Siva, nekontrolirana zona u kojoj se zagubilo tko zna koliko tisuća sumnjivih tipova koji djeluju u Makedoniji, Kosovu, Sandžaku, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i spremni su krenuti kad im gospodari (dakako, iz NATO-a) daju znak.
U taj kontekst stavljaju terorističke napade u BiH, Makedoniji, te dakako planove o formiranju velike Albanije koji će, ako budu aktivirani, u krvavi rat gurnuti Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu.
Najzanimljivija od svega jest nedavna reakcija na pomirenje Recepa Tayyipa Erdogana i Vladimira Putina, to jest Turske i Rusije, nakon skoro godinu dana hladnog ratovanja.
U reakcijama u Srbiji pojavilo se mnoštvo naslova poput “Spriječen novi rat na Balkanu”, sugerirajući da je mir između Moskve i Ankare jamstvo mira na Balkanu.
Koja je pozicija Hrvatske? Zahvaljujući vodećim političarima koji se upravo nadmeću za prevlast, hrvatska javnost nema pojma o opasnim vremenima kako ih vide susjedi.
Vanjske politike gotovo da i nema u raspravama, osim što je lider SDP-a, bivši premijer i kandidat za novog premijera Zoran Milanović nedavno izvrijeđao i Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Andrej Plenković nije se očitovao na nostalgiju svojeg bosanskohercegovačkog favorita Bože Ljubića prema Herceg-Bosni. Ako rata i bude, Hrvati će, izgleda, to posljednji doznati.
Islamski kalifat
Vrijedi spomenuti i da brojni strani izvori često spominju mogućnost novog nereda na Balkanu u raznim varijantama, od sukoba Turske i Rusije preko lokalnih posrednika, do osnivanja Islamskog kalifata, koji će te dvije sile uvući u sukob opet preko njihovih ljudi na terenu. Ruska strana, dakako, predviđa da će sukob izazvati NATO na čelu s Washingtonom.
U slučaju problema u BiH, sasvim sigurno, Hrvatska će morati braniti hrvatsku komponentu, očekivano u savezu s Bošnjacima i s NATO-ovom potporom. Kakva bi bila reakcija treće, na Rusiju naslonjene strane, nije teško pretpostaviti. Dobra je vijest da rat u BiH neće početi Hrvati, završava tekst na poralu Slobodne Dalmacije.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
