Početak političkog kraja Kreše Beljaka

I dok ove godine, za razliku od prošlogodišnjih izbora, imamo relativno stabilnu i sigurnu političku situaciju s jasnim naznakama da će stabilna Vlada biti izabrana, svakodnevno nas na političkoj sceni zabavljaju novi politički obrati i pojašnjenja glavnih aktera.

Praksa otvorenih čistki izravnih rivala i političkih neistomišljenika sve je veća kod političkih gubitnika ovih izbora, posebice onih koji, iako su se našli u taboru izbornih gubitnika, žele javno pokazati da su odlično prošli na ovim izborima. U svjetlu normalne političke kulture i dijaloga mnogi ostaju zatečeni kad predsjednik HSS-a Krešo Beljak kaže kako ne želi dati mandat na raspolaganje jer je, po njemu, HSS jako dobro prošao na ovim izborima. I unatoč činjenici da stranka čiji je predsjednik iz pobjedničkog prešla u gubitnički tabor i sama sebe vezala u oporbu, mnogi s pravom postavljaju pitanje što za njega znači jako dobro i na temelju čega donosi takve zaključke…

Istodobno, posljednjih dana Krešo Beljak svoje oponente u stranci optužuje kako su opstruirali izbore te da time nose i političku odgovornost za neuspjeh na izborima. Stoga bi bilo vrlo bitno znati što Beljak u biti misli – je li HSS doživio uspjeh ili neuspjeh na ovim izborima?

Zato je važno pozabaviti se malo i konkretnim brojkama, a one rijetko kad lažu. Naime, Zoran Milanović i SDP jsu svom novom koalicijskom partneru dali ukupno 14 mjesta na listama od čega 5 ”sigurnih” mjesta koji će sigurno proći i donijeti dodatne bodove Narodnoj koaliciji. Među tzv. sigurnim ili prolaznim mjestima nalazili su se slijedeći članovi stranke:

Željko Lenart, iz Kutine koji se nalazio u 6. izbornoj jedinici na 3. mjestu . Ukupno je doprinio s punih 1.459 glasova ili 2,41% što znači kako ne bi niti prag izborni prešao. Ali odlukom Kreše Beljaka i Zorana Milanovića koji su poklonili mandat ovom HSS-ovcu isti je ušao u Hrvatski sabor kao siguran prolaz.

Krešo Beljak, kao predsjednik stranke, samoborski gradonačelnik jedini je HSS-ovac koji je dobio značajniji broj glasova za ulazak u Hrvatski sabor. U njegovoj 7. izbornoj jedinici bio je drugi na listi, odmah iza Milanke Opačić, i osvojio 11.992 preferencijalnih glasova ili 15,61% . Zanimljivo je kako je on osvojio u Samoboru i okolici daleko više od bilo kojeg nositelja liste s Narodne koalicije (preko 60%), ali način na koji je isto osvojeno je vrlo zanimljiv.

”Vojska glasača ” za koje optužuje HDZ je kod njega izvanredno posložena i njegova riječ se u potpunosti sluša. On u tom ima prednost i pred SDP-ovcima u Samoboru koji u ovom izboru snaga radije biraju Krešu Beljaka nego svoje članove iz predsjedništva stranke. O ovome bi novi predsjednik SDP-a svakako morao voditi računa.

Svakako je važna i usporedba koliki broj preferencijalnih glasova su dobili HSS-ovi kandidati u 7. izbornoj jedinici na izborima u studenom 2015., jer taj rezultat pokazuje kakvu je opstrukciju svojoj stranci radio Krešo Beljak na proteklim izborima.

Naime, na listi Domoljubne koalicije u 7.izbornoj jedinici bila su dva kandidata HSS-a: kao osmi na listi Ivan Barišić (2.395 preferencijalnih glasova) te kao deseti na listi Milan Kolman (1.349 glasova). HSS je na tim izborima ukupno osvojio 3.744 preferencijalnih glasova. S druge strane Krešo Beljak i drugi kandidat na listi Josip Kasun dobili su na ovim izborima zajedno 12.598 preferencijalnih glasova.

Razlika je, dakle, očita i prevelika.

Stoga se nameće logično pitane tko je radio veću opstrukciju na izborima: Krešo Beljak i njegova ekipa 2015. ili njegovi oponenti 2016.godine? Naime, Krešo Beljak je na netom održanim izborima, na listi Milanovićeve koalicije, samo u Samoboru dobio 5.274 preferencijalna glasa, a na izborima 2015. oba kandidata HSS-a na listi Domoljubne koalicije dobila su u Samoboru 995 glasova…

Slijedeći na listi je župan zagrebačke županije Stjepan Kožić iz Zeline koji već je četiri mandata župan od čega je čak tri puta bio u koaliciji sa HDZ-om, a jednom sa SDP-om. Na ovim izborima bio je u 2. Izbornoj jedinici drugi na listi i osvojio je 4.094 glasova ili 5,96% čime je upitan prelazak praga prema izračunima. Inače, župan Kožić je već treći puta na izborima za Hrvatski sabor i ovoga puta mu se, zahvaljujući Beljakovom dogovoru s Milanovićem, očito posrećilo ući među samu elitu hrvatske političke scene.

Ana-Marija Petin iz Orahovice, velika nada Kreše Beljaka na izbore je izašla 4. Izbornoj jedinici. i to na trećem mjestu, te je osvojila 2.683 preferencijalna glasa što je kao i kod župana Kožića 5,74% . Ovisno o daljnjoj analizi nalazi se u rubnim mandatima.

Davor Vlaović, nogometaš iz Varaždina koji je preuzeo vodstvo Brodsko – posavskog HSS-a u 5. izbornoj jedinici našao se na drugom mjestu. Osvojio je ukupno 2.646 glasova ili 6,39% .

Analizirajući ove brojeve i dodajući još i glasače “pučkog agronoma” Stipe Gabrića Jambe od 2.326 preferencijalnih glasova dolazi se do slijedećeg podatka; HSS je u ovim izborima uspio osvojiti 5 saborskih mandata sa ukupno 25.200 glasova .

Mnogi vjeruju da Krešo Beljak ima razloga biti zadovoljan s pet osvojenih saborskih mandata koji stranci na čijem je čelu znače 675.000 kuna. Ali ako se raščlane brojke i stanje na terenu jasno je zbog čega on nije zadovoljan; ukupan broj glasova za HSS u odnosu na prošlogodišnje izbore u studenom smanjio se za punih 10.806 glasova što čini pad od 36%. Dakle, dvostruko više od broja članova koje je ljetos ”spojio pristupanjem svih seljačkih stranaka ”. Naravno treba uvažiti i manju izlaznost, ali je izlaznost imala znatno manji pad nego je pad broja glasova HSS-a.

Očito je da su odluke koje je vrh stranke na čelu s Beljakom u međuvremenu donosio utjecale na članstvo i veliki broj članova odlučio je ili bojkotirati izbore ili glasovati po svome osobnom uvjerenju, što je i njihovo ustavno pravo.

Međutim, Krešo Beljak se s time ne slaže pa je odlučio sankcionirati vlastitom odlukom preko 30 uglednih članova stranke. I kada su krenuli odgovori, javne kritike on je jasno izjavio da je on taj koji o istome odlučuje i ne treba mišljenja stranačkih tijela, niti mišljenja sankcioniranih kojima je uskratio i pravo na obranu.
Mnogi promatrači skloni su stavu da je to iznimno zanimljiv način rada i pristup demokraciji koji je znatno priličniji srednjoazijskim despocijama nego jednoj punopravnoj članici Europske unije.

Oni koji bolje poznaju Beljaka tvrde da je sam očito došao na ideju da je i Hrvatska, kao i njegov Samobor, sretna čim se on javi i nešto kaže.

Međutim, sudeći prema odlučnim istupima europarlamentarke Marijane Petir i Koprivničko-križevačkog župana Darka Korena, unutarstranački izbori i promjena političkog smjera su nužno potrebni HSS-u jer u suprotnome imaju samo 2 alternative ;
-Ili će Krešo Beljak izbaciti iz stranke sve koji ne misle kao on i ostati sam sa nekoliko poslušnika čime će to biti za dugo vremena kraj ove najstarije stranke u Hrvatskoj?
-Ili će se ostatak članova HSS-a sabrati i zaustaviti ovo očito uništavanje stranke i političku prostituciju te se izboriti za nove izbore i izabrati novi politički smjer u budućnosti?

Ukupan broj preferencijalnih glasova koje su dobili kandidati HSS-a (njih 14) iznosi 34.858. S druge strane na izborima 2015. godine 12 kandidata HSS-a na listi Domoljubne koalicije dobili su 36.082 preferencijalna glasa. S druge strane na izborima za Europski parlament 2014. kandidatkinja HSS-a Marijana Petir na listi HDZ-a dobila je 42.683 glasa uz izlaznost od 25,25% (od toga 1352 preferencijalna glasa u Samoboru gdje je Beljak bio gradonačelnik.

Na koncu, točno je dakle kako je HSS dobio pet mandata na ovim izborima, ali iz prethodno navedenog jasno se vidi kako je Krešo Beljak očito opstruirao svoju stranku na izborima 2015. i zbog toga od tadašnjeg vodstva nije sankcioniram. Uz kazano, očito je kako su na ovim izborima kandidati HSS-a dobili najmanji broj preferencijalnih glasova, bez obzira što i unatoč poraznim brojkama Beljak sebe želi proglasiti izbornim pobjednikom.

H. Krmpotić/hrsvijet.net

1 comment

Odgovori

Skip to content