Mladi inženjerski trojac iz Dicma zadivio struku
Foto Paun Paunović / HANZA MEDIA
Među dobitnicima nagrada i priznanja ovogodišnje Međunarodne izložbe inovacija ARCA, održane u Zagrebu, jest i tvrtka “Končar-Električni uređaji” d.d. iz Dicma kojoj je pripala zlatna medalja za inovaciju Zelena kućna elektrana.
Priznanje je to značajnije kad se ima u vidu da je na izložbi predstavljeno čak 180 inovacija iz zemlje i inozemstva. U svakom slučaju, medalja je više nego dovoljan razlog za posjet tvrtki “Končar” koja se sa splitskih Mejaša prije pet godina preselila u gospodarsku zonu u Dicmu. A u Dicmu, u novosagrađenom objektu okruženom zelenilom, dočekuje nas ekipa mladih zaposlenika koji su pod okriljem tvrtke u nagrađeni projekt uložili svoje znanje i trud.
Zelena kućna elektrana djelo je, doznajemo, Marine Crnjac, magistre industrijskog inženjerstva, referentice u pripremi proizvodnje i koordinatorice tima, Ante Botića, inženjera elektronike iz Odjela kontrole kvalitete, i Ivana Gjirlića, inženjera energetike iz istog odjela. Budući da ni inovacija ni projekata nema bez financijske potpore tvrtke, razgovor nije mogao proći bez voditelja financija i računovodstva Drage Krpetića.
Upotreba obnovljivih izvora energije odavno nije nepoznanica, pa se na prvu nameće pitanje što je zapravo inovativno u Zelenoj kućnoj elektrani.
– Naš sustav zamislili smo kao sunčevu elektranu koju ćemo kupcu isporučiti modelom “ključ u ruke”, ali ono što je inovativno u cijelom sustavu je zapravo ormar koji sadrži svu elektroopremu potrebnu da bi jedna sunčeva elektrana funkcionirala i to nudimo kao kompaktan proizvod, ono što još nitko ne nudi – u ime ekipe odgovara Marina.
– Na sastavljanju tog ormara radio je mladi tim inženjera zato što određena oprema ima različite specifikacije, uvjete u kojima može funkcionirati, pa ih je bilo potrebno posložiti. Kao koordinator tima posložila sam neke korake kojima smo zapravo došli do ideje da to bude kompaktan proizvod – pojasnila je simpatična magistra.
Doznajemo i da je ormar metalni, dimenzija metar za metar, dubine dvadeset centimetara.
– Sastavni dio sustava su i nosači panela – uključio se u razgovor Ivan Gjirlić.
– Budući da na tržištu ima različitih izvedbi, radilo se na tome da se naprave što jednostavniji. Nosači su inače komplicirani, ali mi ih radimo jednostavnima.
Dogovorene i usvojene korake trebalo je, naravno, s ideje pretočiti u – proizvod.
– U početku smo napravili svoje proračune kako bi to trebalo izgledati, koja oprema nam treba, koji paneli, koji inverter… sve što nam treba – kazuje Ante.
– Nakon toga smo nacrtali strojarske dijelove, izgled ormara, smještaj elemenata i na kraju proveli ispitivanje. Ispitali, probali i dobili rezultat – sustav radi.
Sustav em radi, em je nagrađen, ali, doznajemo od Ante, to ne znači i da se ne može usavršiti.
– Sa ovom sadašnjom izvedbom gledali smo da nam montaža bude što lakša – obrazlaže Ante svoje stajalište.
– Znači, vi praktično postavite ormar i učvrstite ga na zid. S lijeve strane ormara spajate konektore sa solarnim panelima, a sa desne strane su konektori koji idu na brojilo. Uštekate četiri – pet žica i gotovi ste. Ne trebate otvarati ormar. A sad, u daljnjem razvoju proizvoda, gledamo još smanjiti dimenzije ormara i poboljšat funkcionalnost.
Prema riječima Marine Crnjac, reakcije posjetitelja na sajmu bile su pozitivne. Zanimali su se za proizvod, već je bilo konkretnih upita. – Možda dođu i prve narudžbe – optimistična je naša sugovornica.
– Optimizam je opravdan i donekle očekivan jer se – naglasio je Drago Krpetić – radi o pilot-projektu.
– Proizvodnja solarnih elektrana nije nešto čime se naša tvrtka bavi, bavi se proizvodnjom niskonaponske i srednjonaponske opreme za distribuciju energije – kaže Krpetić.
– U ovaj smo projekt ušli jer smo prepoznali priliku na tržištu. Inače, inovatori u pravilu traže investitora, a mi smo tvrtka koja to može raditi i time nam je startna pozicija bolja. S ekonomske strane gledano, solarne elektrane već postoje i u tome nema ništa inovativno. Ono što smo mi predložili jest da taj koncept solarne elektrane bude dostupniji. One su danas skupe, a ne postoji sustav koji vam jamči da sve i jednog dobavljača možete ugraditi u svoju zgradu – veli voditelj financija.
A kad već govorimo o financijama, najvažnije je pitanje može li prosječni hrvatski građanin sebi priuštiti primjenu obnovljivog izvora energije. Stoga će sigurno u startu raditi usporedbu aktualnog s potencijalnim iznosom mjesečnog računa za potrošnju električne struje. Voditelj financija ima odgovor i na ovaj upit.
– U suradnji s jednom financijskom institucijom radimo na tome da se dobije takozvani zeleni kredit – ukazuje Krpetić na rješenje.
– Ono što ovu elektranu čini posebnom jest da u Dalmaciji u šest godina vraćate tu svoju investiciju. U tih šest godina, umjesto da plaćate račun za struju HEP-u, vraćate kredit. Druga stvar, ako se, primjerice, bavite iznajmljivanjem apartmana, može se s HEP-om dogovoriti da obračun vaše struje ide na razini godine dana, pa u zimskom periodu akumulirate tu električnu energiju, a ljeti trošite. Na kraju vam obračunski račun bude stotinu – dvije stotine kuna – ističe Krpetić.
HEP, naravno, nije isključen ni u kojem segmentu, jer je za uporabu Zelene kućne elektrane nužna upravo HEP-ova elektroenergetska suglasnost.
– Radi se o sunčanoj elektrani koja se veže na mrežu HEP-a Končar, međutim, daje suport i u tom dijelu, baš kao i na ishođenju sve ostale potrebne dokumentacije – kaže Marina Crnjac.
Dobar start za uzlet inovacije
Zlatna medalja sigurno je dobar start u plasiranju proizvoda, pogotovo kad se pojavite prvi put i odmah dobijete – zlato, kaže Krpetić. Jednostavno rečeno, svakako je poticajno dobiti vanjsko priznanje da smo tržištu pružili nešto novo. Mislim da je to dobro. Samo po sebi je bilo zanimljivo bit dio tog sajma, puno se toga može vidjeti i naučit – tvrdi Krpetić.
Brza montaža
Kad se kaže “ključ u ruke” u projektu Zelena kućna elektrana to podrazumijeva: izradu dokumentacije, panela, dodatne opreme koja je spojena pa kupcu ne treba četiri-pet kooperanata koji će sve to sastaviti, ispitivanje, servis i montažu.
Tradicija duga sedam desetljeća
Tvrtka Končar EU osnovana je 1946. godine u Splitu. Ima, dakle, 70 godina dugu tradiciju razvoja, projektiranja, proizvodnje, montaže, ispitivanja, puštanja u pogon i servisa električnih uređaja i opreme niskog i srednjeg napona za distribuciju električne energije.
Danas se proizvodnja odvija na oko osam tisuća kvadrata zatvorenog prostora u gospodarskoj zoni u Dicmu. Zapošljava više od 160 djelatnika s tim da ih je 40 s višom i visokom stručnom spremom elektrotehničkog i strojarskog usmjerenja. Tvrtka je u vlasništvu velike grupacije iz Saudijske Arabije (Nesma Holding Co.Ltd).
Izvor: slobodnadalmacija.hr
