PRVI VELIKI SUKOB U VLADI: Što želi Goran Marić?
Doktor je znanosti, iskusan saborski zastupnik od kojeg očekujem da predloži i najbolja institucionalna rješenja za one dijelove funkcioniranja državne uprave za koje smo konstatirali da u ovom trenutku trebaju dodatnu strukturu, a i mogući ministarski ustroj”, ustvrdio je premijer Andrej Plenković na predstavljanju svojih ministara u nastupnom govoru u Vladi, govoreći o Goranu Mariću, ministru bez portfelja. Međutim, Marić je prije i poslije imenovanja kazao kako neće samo koordinirati tijela državne uprave, nego da će biti zadužen za upravljanje državnom imovinom, te da uskoro očekuje formiranje novog ministarstva.
“Znamo kakvi su problemi s neaktiviranom državnom imovinom. Mislim da najveći gospodarski potencijal leži u državnoj imovini, a tu su teškoće godinama nataložene. Mislim da će biti jako puno posla i da će imati težinu, ali to je jedan temelj za gospodarski oporavak Hrvatske. Svi znamo kako su agencije na niskoj razini učinkovitosti, koliko nestandardizirano postupaju u trošenju sredstava, u korištenju poslovnog prostora, tako da najprije treba napraviti analizu, a na temelju te analize doći ćemo do naziva ministarstva. Najprije ćemo obaviti snimanje svih spornih točaka u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Tu je zastoj golem i to se mora otkočiti, od Jadrana do kontinenta previše je neriješenih spornih točaka”, kazao je Marić novinarima.
Pokušali smo od Marića u četvrtak doznati nešto više o novome ministarstvu, “aktiviranju imovine” i “spornim točkama”, te činjenici da Plenković u svojem govoru nije spominjao da će se Marić baviti upravljanjem državne imovine niti da će dobiti svoje ministarstvo, ali nije nam se javljao na pozive. Jasno je, stoga, da se ovdje radi o osobnom forsiranju Marića da dobije posao upravljanja državnom imovinom, pa smo, očito, zajedno s imenovanjem Vlade dobili i prvi veći sukob u Banskim dvorima.
Na ovome mjestu valja kazati da Marić ima veliku podršku politički desnijeg dijela HDZ-a, ekonomski sklonijeg državnom intervencionizmu, kao i dijela Katoličke crkve, što je bilo itekako vidljivo na predstavljanju njegove knjige “Slom lažnog proroštva” u listopadu 2015., kad je doživio ovacije pred više stotina ljudi u zagrebačkom “Westinu”. Iako je tu bio i Tomislav Karamarko, dobar dio posjetitelja otvoreno je zazivao dolazak Marića na čelo HDZ-a, tako da se čini kako je taj dio stranačke baze bio dovoljno jak da ovaj put Mariću osigura mjesto u Vladi, pa i nakon što je propala mogućnost da bude ministar gospodarstva ili prometa.
No, iz njegovih je istupa, kako smo naveli, jasno da se neće zadovoljiti time da bude časnik za vezu u Vladi, i to na nižim operativnim razinama, jer će sukladno svojoj funkciji posao koordinatora među ministarstvima, po svemu sudeći, u Vladi obavljati šef kabineta Davor Božinović sa svojim timom. Stoga Marić otvoreno za sebe traži sektor upravljanja državnom imovinom, ali je jasno da to nije samo njegova osobna ambicija, nego da ima podršku dijela HDZ-a.
Osim ambicije da drže pod kontrolom upravljanje nad državnim stanovima, zemljištem, objektima u vojnom vlasništvu i poduzećima u državnom vlasništvu, radi se dijelom i o ideološkom sukobu unutar HDZ-a, jer Marić i njegova stranačka baza nisu baš skloni jačem privatizacijskom procesu, dok su Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, i Zdravko Marić, ministar financija, u tom smislu liberalniji. Podsjetimo, Marić je bučno prosvjedovao u Hrvatskom saboru kao zastupnik kad je njegova Vlada pod vodstvom Tihomira Oreškovića u svibnju ove godine na telefonskoj sjednici s popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa skinula osam tvrtki, za koje se predviđa privatizacija – Podravku, ACI, Končar-Elektroindustriju, Petrokemiju, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia banku te Croatia osiguranje.
Posebno je bio ogorčen zbog prodaje dijela dionica Končara obveznim mirovinskim fondovima, kao i zbog same najave prodaje ostatka dionica Podravke, što se nije realiziralo. Jednako tako Marić je oštro kritizirao i privatizaciju Croatia osiguranja koju je provela Vlada Zorana Milanovića, a protivio se i najavi privatizacije Hrvatske poštanske banke. Stari je to sukob između “narodnjačke” i “tehnomenadžerske” strukture u HDZ-u, koji svoje temelje ima u 90-im godinama prošlog stoljeća, a koji je očito živ i danas. To ne znači da pripadnici “narodnjačke” struje nisu sudjelovali u privatizacijskim procesima, nego se radilo o svojevrsnoj borbi za kontrolu privatizacijskog procesa, kao i za kontrolu upravljanja ukupnom državnom imovinom. U novim okolnostima “narodnjačka” struja HDZ-a na čelu s Marićem ima i podršku Mosta, pa je jasno kako se radi o sukobu čiji će ishod u dobrom dijelu odrediti sudbinu upravljanja državnom imovinom za vrijeme mandata ove Vlade.
Izvor: slobodnadalmacija.hr
1 comment
Gosp.Marić svojim kvalifikacijama zaslužuje visoku poziciju u vladi i stoga mislim, da mu se može bezuvjetno vjerovati, da će svaki zadatak obaviti i srcem i dušom za boljitak voljene nam domovine.