Zašto mediji iskrivljuju činjenice o povlaštenim mirovinama i ne spominju tisuće boraca NOR-a koji ih još primaju?
Foto: Slade, M J/Wikimedia
Večernji list je 24. studenog objavio tekst “Vlada diže povlaštene mirovine 10 posto”, s nadnaslovom “Više nema krize?” u kojem piše da Vlada Andreja Plenkovića najavljuje da će od siječnja 2018. godine povećati povlaštene mirovine za 10 posto, čime će ukinuti odluku Vlade Zorana Milanovića iz 2013. godine, koja je za toliko smanjila sve takve mirovine veće od 5.000 kuna.
U tekstu stoji kako je “kresanjem povlaštenih mirovina 10 posto, proračun godišnje štedio oko 330 milijuna kuna”, a postepeno povećanje povlaštenih mirovina tijekom tri godine može očekivati oko 35.000 umirovljenika čije mirovine su bile ili i dalje jesu više od 5.000 kuna. Na kraju se navodi da Hrvatska ima oko 185.000 povlaštenih umirovljenika.
Budući da se često iz medija stječe dojam da na povlaštene mirovine imaju pravo isključivo hrvatski branitelji i stradalnici, čime se mogu potaknuti tenzije među ostalim građanima, treba istaknuti da se redovito izostavlja činjenica da na povlaštene mirovine imaju pravo i pripadnici NOR-a, kao i pripadnici bivše HNA koji se nisu stavili na raspolaganje hrvatskoj vlasti i Vladi.
Tako nismo imali priliku čuti da – prema statističkim podacima HZMO-a – i 71 godinu od završetka Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj živi 16.841 umirovljenika koji primaju povlaštenu mirovinu kao borci NOR-a.
Isto tako, među bivšim pripadnicima JNA, koji primaju povlaštenu mirovinu, velik broj njih je ostvario to pravo na temelju međunarodnih ugovora, iako se nisu stavili na raspolaganje oružanim snagama RH do 31. prosinca 1991. godine.
Treba napomenuti da je U ime obitelji, zajedno s udrugama “Crne mambe”, Udovicama hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagebačke županije i još pet braniteljskih udruga, u veljači ove godine predala Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti pojedine odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, koji udovice, roditelji i djecu poginulih hrvatskih branitelja, te hrvatske ratne vojne invalide tretira drukčije od drugih korisnika mirovina (npr. pripadnika bivše JNA ili sudionika Narodnooslobodilačkog rata – NOR).
„Želimo javnosti ukazati na diskriminaciju prema populaciji hrvatski stradalnika. Želja nam je da upozorimo i predstavnike javne vlasti da ZOMO nejednako tretira stradalnike i branitelje Domovinskog rata u usporedbi s pripadnicima JNA“, rekao je član Upravnog odbora U ime obitelji Krešimir Planinić te dodao kako je cilj izjednačiti prava hrvatskih branitelja sa svim skupinama koje su po posebnim propisima dobile mirovine.
”Zakon različito tretira hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, udovice, djecu, roditelje poginulih te ratne vojne invalide i oficire JNA i njihove obitelji. Naime, borcima NOB-a i njihovim obiteljima nije mirovina podijeljena na “fiksni” i “varijabilni dio” te je njima cijela mirovina zakonom zaštićena. Dakle, 90 posto mirovine hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata može s mijenjati političkom odlukom bilo koje Vlade, a oficirima JNA i borcima NOB-a – ne može. Jednako tako diskriminacija se vidi i u određivanju radnog staža kojim se definira i onaj “fiksni”, zajamčeni dio mirovine. Tako se hrvatskim braniteljima nije priznao staž od 1990 – 1996., jer nisu bili uplaćivani doprinosi za staž, a oficirima JNA je priznat staž od 1970. do 1990. iako nisu uplaćivali sredstva u proračun. To je diskriminacija! To vam je kao da naša djeca u osnovnoj školi i dalje gledaju filmove o Boški Buhi, a ne uče ništa o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanović Gavranu kojem je neki dan bila 22.godišnjica smrti”, pojasnio je odvjetnik Planinić gostujući na HRT-u.
Izvor: narod.hr
