PAPA: Marijin nam je ‘da’ otvorio put k Bogu
Kao što je ‘ne’ prvog čovjeka zatvorio čovjeku put k Bogu, tako je Marijin ‘da’ otvorio put k Bogu za nas – kazao je papa Franjo za vrijeme današnjeg podnevnog nagovora okupljenim vjernicima na Trgu svetoga Petra. Počevši od današnjih čitanja za svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, Papa je promišljao o dva ključna koraka u povijesti odnosa između čovjeka i Boga, koja nas dovode do podrijetla nastanka zla i dobra: ‘ne’ prvog čovjeka i Marijin ‘da’.
Knjiga postanka – nastavio je Sveti Otac – svjedoči nam prvo čovjekovo ‘ne’ Bogu, odnosno kada se čovjek okrenuo od Boga prema sebi, kad se odlučio za samodostatnost. No napustivši zajedništvo s Bogom, čovjek je izgubio sama sebe i počeo se bojati, on se skriva i optužuje one oko sebe (usp. Post 3,10.12). To je grijeh. Ali Gospodin ne prepušta čovjeka nemilosti njegova zla, odmah traga za čovjekom te ga pita: „Gdje si?“ To je pitanje oca ili majke koja traži izgubljeno dijete: „Gdje si? U kojoj si se situaciji našao?“ A Bog to čini s mnogo strpljenja, sve dok ne premosti jaz koji je nastao na početku – rekao je Papa.
Drugi ključni odlomak – smatra papa Franjo – jest iz današnjeg evanđelja, gdje vidimo kako Bog dolazi prebivati među nama, postaje čovjekom poput nas i to po Marijinom velikom ‘da’. Isus svoje putovanje nije započeo kao odrastao i jak čovjek, već je potpuno slijedio put ostalih ljudi: svoje prve mjesece je proveo u utrobi svoje majke Marije. U svemu nam je bio jednak, osim u grijehu. Zato je izabrao Mariju, jedino biće bez grijeha, netaknutu, koje Evanđelje naziva „milošću punom“, u njoj nema mjesta za grijeh. I mi kad se prisjećamo nje, prepoznajemo tu ljepotu, zazivamo nju „milosti punu“, koja je bez sjenke zla.
Papa je istaknuo kako je Marijin ‘da’ potpuni, bezuvjetni ‘da’. I kao što je ‘ne’ prvog čovjeka zatvorilo put k Bogu, tako nam je Marijin ‘da’ otvorio put k Bogu. Ponizno ‘da’ nadvladava izvorno ‘ne’, ‘da’ vjere liječi neposlušnost, ‘da’ raspoloživosti ruši sebičnost grijeha.
I za svakog od nas postoji povijest spasenja – kazao je Sveti Otac – povijest, koju sačinjavaju ‘da’ i ‘ne’ Bogu. No ponekad smo stručnjaci za polovično ‘da’: znamo dobro glumiti da ne znamo što Bog želi, što savjest nalaže. Znamo biti lukavi i Bogu umjesto ‘ne’ kažemo: „Oprosti mi, ali ne mogu“, „Ne danas, već sutra“, „Bit će bolje sutra, sutra ću se moliti, sutra ću činiti dobro“. Takvo lukavstvo nas udaljava od ‘da’, od Boga, a približava nas ‘ne’, ‘ne’ grijeha, ‘ne’ osrednjosti. Tako pak zatvaramo vrata dobru, a zlo iskorištava to manjkavo ‘da’. Nasuprot tomu, svako pravo ‘da’ rađa novu priču, a od grijeha starimo iznutra. Svako ‘da’ Bogu rađa priču spasenja za nas i za druge – rekao je Papa te je nagovor zaključio riječima: Za vrijeme ovog došašća Bog želi vidjeti i iščekuje naše ‘da’.
Poslije molitve Angelusa papa Franjo je rekao da je jučer snažan potres pogodio otok Sumatru u Indoneziji, u kojem je smrtno stradalo više od 100 ljudi. Poručio je da moli za žrtve i njihove obitelji, za ranjene i one koji su izgubili svoje domove. Zazvao je Gospodina da narodu dade snagu te da podupre nastojanja spasiteljskih službi. Potom je pozdravio prisutne hodočasnike, koji su došli iz raznih krajeva svijeta, a na kraju je rekao da će u popodnevnim satima otići na Piazza di Spagna da se pomoli podno kipa Bezgrešne.
Radio Vatikan
