PROPALA ARBITRAŽA: Cvitan odgovorio na Turudićeve prozivke
Foto: Goran Mehkek / EPH
Turudić tvrdi da je DORH propustio poništiti štetni ugovor dok je presuda protiv Sanadera bila pravomoćna, Cvitan uzvraća da je to nemoguće i izvan svake pameti
Propala arbitraža protiv MOL-a u Ženevi rezultirala je, među ostalim, i međusobnim prozivkama između čelnika zagrebačkoga Županijskog suda i Državnog odvjetništva. Tako je novi-stari predsjednik Županijskog suda Ivan Turudić optužio DORH da je propustio pokrenuti postupak poništenja međudioničkog ugovora kojim je Vlada Ive Sanadera MOL-u 2009. dala veći utjecaj u Ini od onog koji bi im pripadao na temelju tada stečenog udjela. Turudić, koji je Sanadera osudio za primanje mita od MOL-a, uvjeren je da se sporni ugovor mogao poništiti prije nego što je presuda pala na Ustavnom sudu.
Kriv je Ustavni sud
Pitanje je zašto Državno odvjetništvo nije pred hrvatskim sudovima pokrenulo tužbu za poništenje međudioničkog ugovora s MOL-om dok je presuda bila pravomoćna. Za to su imali godinu dana. To treba pitati, ne Bajića, nego Dinka Cvitana, jer je on bio šef USKOK-a – poručio je Turudić, reagirajući na rezultat arbitraže. Sam ishod postupka u Ženevi Turudića nije iznenadio.
– Nakon odluke kojom je Ustavni sud poništio pravomoćnu presudu protiv Sanadera, ovo je bio jedini mogući ishod. Nevjerojatno mi je to što su neki davali optimistične procjene, ne znam na temelju čega. Presuda po kojoj je MOL utjecaj u Ini stekao koruptivnim djelovanjem pala je, Ustavni sud je tu preuzeo ulogu zaštite nacionalnih interesa i to je to – komentirao je Turudić.
Prozvani Dinko Cvitan kaže, pak, kako Turudićeve izjave nemaju nikakva temelja u stvarnosti.
– Sve je krivo rečeno. USKOK nije imao nikakvog prostora da pokrene postupak poništenja ugovora – tvrdi Cvitan. Objasnio je kako je presuda protiv Sanadera postala pravomoćna tek u lipnju 2014., kada ju je potvrdio Vrhovni sud. Tada su već bila pokrenuta dva arbitražna postupka. Uz postupak u Ženevi, kojim je Hrvatska tražila raskid ugovora, trajao je i postupak koji je MOL ranije pokrenuo pred Stalnim arbitražnim sudom u Washingtonu, a u kojem Hrvatsku tuži da nije ispunila obveze vezane uz izdvajanje plinskog biznisa i traži da mu se vrati šteta koju procjenjuje na najmanje dvije milijarde kuna.
– Arbitraže su već trajale, mi nismo mogli ništa učiniti. Preozbiljna smo institucija da ne bismo uzeli u obzor sve mogućnosti. Ovo što gospodin Turudić govori je izvan svake pameti, ali on zna zašto to radi – rekao nam je Cvitan.
Stara prepucavanja
Napetosti između Županijskog suda i DORH-a kad je u pitanju slučaj Ina-MOL mogle su se primijetiti i ranije, u trenutku kada je Interpol odbio zahtjev Hrvatske da se produlji crvena tjeralica za prvim čovjekom MOL-a Zsoltom Hernadijem. Iz pravosudnih krugova tada su se mogla čuti tumačenja da je glavna krivnja upravo na Županijskom sudu, koji već godinu dana “u ladici” drži podnesak mađarske strane po kojemu se Hernadiju ne smije suditi u Hrvatskoj jer su slične postupke za korupciju u međunarodnom poslovanju već provela mađarska pravosudna tijela. Mađari su se pozivali na temeljno načelo po kojemu se ne smije dva puta suditi za istu stvar, a pravosudni kuloari tumačili su da je Županijski sud morao zastati s postupkom kako bi odbacio neutemeljeni zahtjev mađarske strane.
Iz suda su, pak, uzvraćali kako nemaju namjeru odgovarati na svaki podnesak, naročito ne na one bez ikakva utemeljenja, a što se tiče optužbe da podnesak nisu proslijedili DORH-u, odgovarali su kako ni to nisu dužni učiniti te kako DORH mora provoditi redoviti uvid u spis. U priču se uključio i premijer Plenković kazavši kako je jedna od mogućnosti ona da Županijski sud zatraži preliminarno mišljenje od Europskog suda pravde, a sud je zatim i zatražio odgovor na pitanje je li mađarsko pozivanje na nacionalni interes dovoljan razlog za odbijanje europskog uhidbenog naloga protiv Hernadija.
Izvor: vecernji.hr
