Dr. Neven Šimac: Nismo napisali svoju ‘crnu knjigu komunizma’
Dr. Neven Šimac
Predavanje „Kako odgovoriti na mentalitet razdijeljenosti i podjela u hrvatskom društvu?” održao je dr. Neven Šimac drugoga dana 57. teološko-pastoralnog tjedna, 25. siječnja, u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati.
Na početku predavanja posvijestio je da podjele postoje u mnogim društvima te variraju u vremenu, ovisno o događajima s kojom se društva susreću. Hrvatsko društvo nije u tom pogledu iznimka, niti Hrvatsku karakterizira neka naročita sklonost i mentalitet podjela. Upozorio je kako mnoga društva koja su prošla kroz burna vremena, a posebice ona tranzicijska, karakteriziraju podjele.
No, spomenuo je i jedno netranzicijsko društvo koje dobro poznaje. To je Francuska gdje korijeni podjela sežu u doba Francuske revolucije kraja 18. st., te se iskazuju već dva puna stoljeća kroz ratove i pojavljuju se kod svakih izbora, a danas se očituju sve više i sve jasnije kod tzv. društvenih pitanja i rasprava posebice kad je u pitanju ljudski život, obitelj, brak, legalizacija droga, pa do pitanja spolnog identiteta.
Dakle, podjele nisu samo hrvatska specifičnost, nego mnogih društava i to ne samo u okolnostima sukoba, nego i mira i demokracije. No, ono što ne možemo znati bez posebnih istraživanja, je koliko su pojedina društva podijeljena, koliko su jedinstvena i izmirena u odnosu na svoje temeljne vrijednosti, javni interes i opće dobro, rekao je dr. Šimac.
Govoreći o podjelama u hrvatskome društvu na prvom mjestu je spomenuo one koje se tiče razdoblja Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća, te vladavine trećeg totalitarizma na hrvatskim prostorima, tj. jugoslavenskog komunizma od 1945. do 1990. Dr. Šimac istaknuo je kako se te podjele prvenstveno odnose na ljudska prava i slobode, od kojih i na slobodu vjere, ali isto tako pravo na nacionalnu državu i samostalnost. Upozorio je kako se u tom razdoblju sustavno krivotvorilo i ideologiziralo događaje te se potpuno prešućivalo zločine totalitarnog režima, njegovu narav partijskog i državnog terora i nesloboda.
Držim da se filokomunistički, projugoslavenski i pseudosocijalni klišeji danas recikliraju i provlače kroz hrvatski medijski prostor, a svode se na suprotstavljene crno-bijele binome poput ustaše-partizani, fašizam-antifašizam, vjera-ateizam, mračnjaštvo-znanost, desno-lijevo, liberalna demokracija-socijalistička demokracija, rekao je dr. Šimac te se ukratko osvrnuo na navedene suprotnosti.
U Hrvatskoj za razliku od više drugih bivših komunističkih država koje su tranzitirale prema demokraciji nije izvršena ni lustracija osoba koje su sudjelovale u političkom i represivnom aparatu bivšeg režima, a niti kažnjavanje zastarjelih zločina. Nisu izvršena ni povijesna istraživanja kako bi se na osnovi dokumenata i svjedočenja preispitala „službena” istina interpretacije Drugog svjetskog rata, kao i 45 godina totalitarnog režima. Mi nismo napisali svoju „crnu knjigu komunizma” kako su to učinili drugi, ali zato se kod nas još uvijek čuje demagoška formula: ostavimo se prošlosti i okrenimo se budućnosti, upozorio je. Nadalje je istaknuo kako bi bilo bitno razotkrivanje i razbijanje mreža koje u medijima i u međunarodnim institucijama klevetama drže Hrvatsku i Hrvate na stalnoj vatri.
Podjele starijih korijena moguće je umanjiti „čišćenjem savjesti prošlosti”, tj. otvarajući arhive i skupljajući svjedočenja o svemu što je komunistički režim bio sakrio, falsificirao ili izmislio. Podjele nastale od demokratskih promjena i posljednjeg rata moguće je liječiti dijalogom u duhu „istine i pomirenja”, kao i suglasnim reformama javnih politika, polazeći od zajedničkih vrijednosti. Što se pak tiče podjela koje se ocrtavaju na obzorju, a tiču se i nadolazećih naraštaja – kao što su migracije, okoliš i sve Stvoreno – njih valja posvijestiti i zajedno s drugima poraditi na očuvanju zajedničke kuće i vrijednosnih identiteta, istaknuo je dr. Šimac.
MISIJA / IKA
