Hrvatska slavi 25. obljetnicu međunarodnog priznanja
Na današnji dan 15. siječnja 1992. Republiku Hrvatsku priznalo je svih 12 tadašnjih članica Europske Unije: Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Velika Britanija, Danska, Irska, Grčka, Španjolska i Portugal.
Uz njih to su još učinile i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska.
Stoga se 15. siječnja se obilježava kao spomendan – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još nekih zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.
Rusija je Hrvatsku priznala u veljači, Japan u ožujku, a SAD u travnju iste godine.
Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.
Najveće zasluge za ovaj izuzetno važan čin, u vrijeme okupacije trećine teritorija, imale su dvije države: Njemačka i Vatikan.
Izuzetno prijateljskim i nama naklonjene pokazale su se: Austrija, baltičke zemlje osobito katolička Litva, Island i Ukrajina. One su pružale najsnažnije diplomatski i na druge načine pomagale našu domovinu, te tako zadužile hrvatski narod i njegovo pamćenje.
15. siječnja – jedan od najvažnijih dana novije hrvatske povijesti
U teško ratno vrijeme ovaj korak je imao veliko značenje za našu zemlju. Jugoslavenska diplomacija svojski se trudila prikazati agresiju Srbije na Hrvatsku kao građanski rat.
To je pogodovalo njihovoj želji da rat u percepciji međunarodne javnosti ostane u okvirima jugoslavenske zajednice i unutarnjeg građanskog sukoba, a ne ono što je uistinu bio – agresija Srbije na Hrvatsku sa željom da se pripoje veliki dijelovi Hrvatske u novu državu Veliku Srbiju.
Takve stavove iskazivali su pojedinci na uglednim položajima u Hrvatskoj, a često financirani od poreznih obveznika kao Vesna Teršelič, Dejan Jović i drugi. Hrvatsko etičko sudište, sastavljeno od uglednih intelektualca, bivših ministara i članova Vlade RH, donijelo je Odluku o etičkoj osudi Stjepana Mesića, Vesne Pusić i Milorada Pupovca zbog takvih i sličnih stavova koji su donijeli veliku štetu Hrvatskoj, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu.
