OTVORENO PISMO DR. IVANU ĐIKIĆU Dr. Josip Stjepandić: Ovdje se osjeća smrad skojevskog čopora
Prije nekoliko dana dr. Ivan Đikić uputio je pismo Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, tražeći smjenu ministra Barišića zbog navodnog plagijata. Ubrzo mu je odgovorio dr. Josip Stjepandić, naš poznati znanstvenik i inovator te član HNES-a. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:
Štovani gospodine Đikiću,
Vaše otvoreno pismo Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, objavljeno na današnji četvrtak (12.1.2017), ne bi smjelo ostati bez odgovora, pogotovo sljedeće tvrdnje:
1. Ono što je napravio ministar Barišić u svom radu iz 2008 godine jest po definiciji plagijat.
2. Također vjerujem da ste upoznati s razlozima ostavke ministrice znanosti i obrazovanja Annete Schawann, kao i ministra obrane von Karl-Theodor zu Guttenberga u Vladi kancelarke Angele Merkel.
3. Broj mladih, obrazovanih i stručnih ljudi koji napuštaju Hrvatsku raste iz godine u godinu, jer mladima nedostaje povjerenje u društvo temeljeno na osobnoj odgovornosti, moralnosti, znanju i gospodarskom napretku.
Budući da niste naveli, na temelju čega ste utvrdili plagijat (tvrdnja 1), želio bih Vas upoznati s mojim, poprilično različitim pogledom na stvari:
Na zaštiti intelektualnoga vlasništva zarađujem (dijelom) svoju plaću, a proces u znanstvenoj publicistici poznat mi je kao uredniku desetak znanstvenih časopisa na području inženjerstva, informatike i menedžmenta. Svoje radove objavljujem s 50-tak koautora sa svih strana svijeta, tako da s tim svojstvima unekoliko zastupam sadašnju svjetsku praksu na ovim područjima.
U sporove na meni stranim temama poput filozofije zapravo se ne bih htio miješati, ali u ovome sam slučaju opet namirisao smrad skojevskoga vučjega čopora, koji je lani izgrizao neke meni vrlo drage ministre, tako da sam slučaj razmotrio s mojim skromnim sredstvima.
Protokol analize spornoga članka s pomoću softvera Plagscan nalazi se u privitku.
Oprostite, ali ja tu ne vidim ništa posebno, osim jedne rečenice od 35 riječi! Kad sam njezine tri glavne sekvence stavio u tražilicu, našao sam milijune pogodaka, slijedom čega je originalnost takve rečenice teško dokaziva.
Ja naravno ne isključujem da postoji neki bolji softver, koji nalazi veću podudarnost, ili da ja filozofijski rad naprosto premalo razumijem. Znakovito je da je profesor emeritus Igor Čatić, moj bivši profesor, potpuno neovisno od mene došao do sličnoga zaključka, kojeg je preksinoć iznio u emisiji Otvoreno. Stoga Vas pozivam ovim putem da meni, a i svekolikoj javnosti objasnite kako ste došli do Vašega dalekosežnoga zaključka da je predmetni članak “po definiciji plagijat”, koji se mora žurno sankcionirati.
Vaša druga tvrdnja ima slabo uporište jer uspoređujete Barišićev rad duljine točno 2262 riječi s dvije disertacije (70.000 do 100.000 riječi), kod kojih se plagijat zbog duljine teksta puno lakše može dokazati.
Vaša treća tvrdnja me razočarala i rastužila jer je dijelom istinita, ali toliko neprecizna, da se stoga može iskoristiti za svakojake manipulacije. Od znanstvenika svjetskoga glasa naprosto očekujem da problem pogodi u sridu: “Mladi (ali i oni bivši mladi) iseljavaju se iz Hrvatske jer su najbolja radna mjesta rezervirana za pripadnike i sluge komunističke oligarhije”. Bez lustracije nema Kroacije ili tako nekako!
U tome se pogledu još ništa promijenilo nije od onog vremena kad sam ja otišao u inozemstvo. Kad čujem ove sadašnje iseljenike, osjećam se kao da mi netko ponavlja što sam ja govorio prije 34 godine. Nedostaju još samo udbini kileri.
Budući da ste u uvodu spomenuli „pritisak na članove etičkih odbora” rado ću Vas izvijestiti da sam prije više od dva mjeseca istome ovome Odboru podnio prijavu protiv akademika Rudana, profesora Včeva i dr. Jovanovića, te na nju nisam dobio nikakav odgovor (u privitku). Akademik Silobrčić nije mi čak mogao reći ni kad bi moja prijava mogla biti uzeta u razmatranje.
Slobodno pitam kakvo je Vaše stručno mišljenje kao znanstvenika na području medicine o mojoj prijavi? Isto tako ne bih bio razočaran ako biste se očitovali o dijametralno različitome postupanju dotičnoga odbora u slučajevima sadašnjega i bivšega ministra znanosti i obrazovanja.
Sa štovanjem
Dr. Josip Stjepandić
Oleanderweg 25
64625 Bensheim
3 comments
Profesora Đikića iznimno cijenim i smatram da mu ovo nije tribalo. Na vlastitoj je koži osjetio kad ga nisu primili,a on im sad daje vitar u leđa. Još uvik sam sklon mišljenju da su ga krivo citirali,naime riječ je o “našim” novinarima. Udba je to
Zahvaljujem gospodinu Stjepandiću na zaista dobrom odgovoru. Osobno veoma cijenim i poštujem doktora Đikića i nije mi baš jasno što je njemu trebalo ovo pismo premijeru Plenkoviću. Ispada da valjda premijer ne može sam prosuditi tko može, a tko ne može biti ministar, pa mu netko iz inozemstva (sve što dolazi iz inozemstva je “bolje”!), treba ukazati na neke stvari. I gospodin Plenković sam je iz inozemstva, pravnik je po profesiji, pa valjda nešto i zna o radu odbora koji isto imaju neke pravilnike i kodekse svog rada. Vrlo je loše kad se znanstvenik izvrstan na području medicine miješa u stvari koje ne razumije, a ne znam koliko je doktor Đikić specijalist za filozofiju, a posebno za politiku. Zašto ne napiše pismo doktoru Silobrčiću i upita ga iz kojih razloga profesor Miroslav Radman i on sam ne mogu biti niti dopisni članovi HAZ-u? Bilo bi zanimljivo čuti taj odgovor.
Hvala vam g.Stjepandic sto ste stali na stranu pravde .