MIRO KOVAČ: Srbijo, drži se svoga posla!
Bivši ministar vanjskih i europskih poslova, Miro Kovač, gostovao je u programu N1 televizije.
Danas se održava mještovita komisija Katoličke i Srpske pravoslavne crkve oko Alojzija Stepinca. Bit će to treći takav sastanak, a upravo je spomenik Alojziju Stepincu u Osijeku otvorio novi takozvani verbalni rat iz Beograda. Ružne i neprimjerene riječi upućene su ministru Stieru. Kako to komentirate?
Ono što smo čuli od kolega u Srbiji je neprihvatljivo i dobro je da je i Stier jasno rekao da je to neprihvatljivo, da je to način komuniciranja i razmišljanja koje podsjeća na vrijeme komunizma u Jugoslaviji. To je iza nas, tako se ne komunicira.
A što se tiče samog postupka proglašenja svetim Alojzija Stepinca, o tome će odlučiti Katolička crkva, o tome će odlučiti Sveti otac, o tome neće odlučivati vlada Srbije, pa ni Vlada Hrvatske. To je stvar Crkve.
Sveti otac je odlučio da uključi SPC u jedan dijalog na način da se oformi jedno mješovito povjerenstvo, papa želi ekumenizam, dijalog s pravoslavnim svijetom, što je pozitivno, ali to je stvar Katoličke crkve i Svetog oca, on će o tome odlučiti.
A što se tiče identiteta hrvatskoga naroda naroda, Alojzije Stepinac je dio identiteta hrvatskog naroda, jer je on za hrvatski narod mučenik, on je osuđen u montiranom procesu u komunizmu u Jugoslaviji.
Tu su stvari jasne i jednostavno bi trebalo reći kolegama u Srbiji da prestanu interpretirati hrvatsku realnost. Prošlo je vrijeme bivše Jugoslavije, nje više nema, nema jugoslavenskog komunizma.
Treba se malo smiriti i usmjeriti se prema budućnosti i treba rješavati pitanje nasljeđa rata, ali ovo periodično javljanje na način da se interpretira hrvatska realnost, da se dijele lekcije, tome nema mjesta, to je za Hrvatsku neprihvatljio, dobro je da je to jasno rečeno. Treba razvijati odnose.
U prvom planu treba biti čist račun i to je ono što je bitno, treba riješiti nasljeđe rata, nakon toga će svima biti lakše, pa i kolegama u Srbiji. Kad govorimo o tome, idemo se zajedno truditi oko suočavanja s prošlošću, idemo tražiti od kolega u Srbiji one arhive i one materijale koji pripadaju hrvatskoj strani, temeljem sukcesije, na to Hrvatska ima pravo, to će biti dobro i za postupak suočavanja s prošloću u Hrvatskoj i to će pomoći u dijalogu o prošlosti i rješavanju nasljeđa rata.
Kakva je pritom uloga Srpske pravoslavne crkve?
Imamo odluku pape, želju Pape da se oformi to mješovito povjerenstvo. To je bila dobra gesta Katoličke crkve, to Papa nije morao napraviti, on je to napravio.
Toga dosad nije na taj način bilo. Kad govorimo o postupku proglašenja svetim jednog katoličkog duhovnika, u ovom slučaju kardinala Stepinca, uvjeren sam da je Papa na taj način htio pružiti ruku svijetu pravoslavlja i stvoriti jednu platformu za dijalog između katoličanstva i pravoslavlja. Ali odluka je na Katoličkoj crkvi, na papi.
Na koji način SPC može djelovati da se umanji ili ublaži retorika koja stiže iz Srbije?
Imali smo neke izjave i visokih predstavnika SPC kad je riječ o Hrvatskoj. Ja ponavljam, ono što je vrlo važno, Hrvatska je zemlja koja je neovisna, samostalna, demokratska.
Vi niste čuli u Hrvatskoj da se mi svaki dan budimo s mišlju što se događa u Srbiji i bilo bi dobro da kolege u Srbiji isto tako poštuju realnost, da se bave prvenstveno svojim stvarima u Srbiji. To će pomoći u smirivanju tenzija i pri otvaranju projekata budućnosti.
Ponavljam, jedan projekt budućnosti može biti da otvorimo arhive i da damo te arhive koje imamo u Beogradu hrvatskoj strani, da budu otvoreni, da sebi u Hrvatskoj olakšamo suočavanje s prošlošću. Idemo razmišljati o budućnosti.
Dijalog SPC i srpske politike, to prepuštam Srbiji, ja se u to ne želim miješati, samo imam apel za srpsku stranu, da je Hrvatska otvorena za dijalog, ali prestanimo se miješati s apelima i nekakvim interpretacijama u hrvatsku realnost. Kanonizacija, proglašenje svetim je stvar Katoličke crkve. Imamo često interpretacije u postupku.
Nakon izjava Dačića i Vulina, Stier je rekao da to nisu osobe s kojima bi Zagreb trebao kontaktirati. S kim bi onda Zagreb trebao kontaktirati?
Imamo više kanala, imamo kanal između hrvatske predsjednice i srpskog predsjednika, trenutno su tamo u tijeku pripreme za predsjedničke izbore.
Stier je rekao da je ova verbalna paljba u funkciji izbora…
Naravno da je to i u funkciji te predizborne kampanje, to je očito. Postoje kanali komunikacije između Ureda predsjednice Hrvatske i ureda predsjednika Srbije, između Vlade Republike Hrvatske i vlade Srbije, između Sabora i Narodne skupštine.
Jesu li to aktivni kanali komunikacije?
Stier je rekao da postoji aktivan kanal komuniacije, i to je jasno. Treba reći da je to neprihvatljivo, da pitanje Stepinca nije pitanje vlade Srbije, nego Katoličke crkve, koja je pružila ruku u ovom slučaju.
Bili ste s Božom Petrovom u izaslanstvu u BiH. Tu se vuku repovi. Što je zapravo istina? Je li Božo Petrov na tom razgovoru izjavio išta o trećem entitetu, što je izazvalo ratove priopćenjima?
Posjet je bio pozitivan, imamo dijalog s kolegama u BiH, razgovori su bili otvoreni, gospodin Petrov koliko sam ja čuo, takvo nešto rekao nije, radi se o interpretaciji predsjedatelja Vijeća ministara, gospodina Zvizdića, on je interpretirao razmišljanja gospodina Petrova.
Ja takvu interpretaciju nemam. Jasno smo prenijeli da su Hrvati u BiH nezadovoljni svojim statusom, da se osjećaju građanima drugog reda i da to treba riješiti na način da se status Hrvata u BiH poboljša.
Postoji tu više puteva, pristupa, pa i pristup da idemo promijeniti izborni zakon na način da Hrvati biraju svoga člana Predsjedništva u BiH, ali isto tako da razmišljamo o tome da se uspostavi jedan efikasniji i pravedniji model unutarnjeg poretka u BiH.
Koji je to model?
Pa Hrvati imaju više tih razmišljanja, postoji više tih pristupa. Jedan od tih pristupa je i onaj koji je iznio Dragan Čović, koji je član hrvatskoga predstavništva, da imamo više federalnih jedinica, jedan drugačiji model unutarnjeg poretka, koji bi omogućio ili jamčio Hrvatima da su u potpunosti ravnopravni, kao ustavotvoran narod.
Da ima više federalnih jedinica. Ljudi su opterećeni nekakvim entitetima, može biti pet entiteta, ono što je važno da ima, što je rekao gospodin Čović kao vrhovni predstavnik hrvatskoga naroda u BiH, da ima više federalnih jedinica, jer ovaj sadašnji model, a to tako doživljavaju mnogi Hrvati u BiH kao jedan neefikasan model.
Izvor: kamenjar.com
