HAZU RAZBIJA PREDRASUDE O ‘GENIJALNOJ REFORMI: Sasjekli Jokićev rad!
Istaknuti znanstvenici i stručnjaci dali su posve suprotno mišljenje o razvikanoj Kurikularnoj reformi od onoga koje se stalno servira javnosti: stručnjaci tvrde da je nužno temeljito promijeniti prijedlog CKR-a Jokićeve skupine, a mnoge dijelove – treba pisati iznova!
Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU, koje vodi akademik dr. Vladimir Paar, priredilo je i izdalo prije nekoliko dana, tzv. „Crvenu knjigu“ u kojoj su sažete stručne recenzije „Jokićeve“ Cjelovite kurikularne reforme (CKR), te vizija buduće obrazovne reforme.
Zanimljivo je istaknuti da hrvatski znanstvenici i priznati stručnjaci imaju gotovo dijametralno suprotno mišljenje o kvaliteti toliko razvikane Kurikularne reforme, od onoga koje se kroz medije servira javnosti kao jedino relevantno.
Stručnjaci i akademici koji su analizirali dokumente Cjelovite kurikularne reforme, Jokićevim su uradcima dali, naime, vrlo lošu, čak štoviše – neprolaznu ocjenu, ocijenivši CKR – površnom, neprovedivom i potencijalno štetnom – ako bi se krenula primjenjivati ovakva kakva jest!
”Polazište recenzija je jasno: Ako bi znanje hrvatskog učenika bilo ispod razine znanja učenika u drugim srednjoeuropskim zemljama, tada bi naša domovina i životni standard naših građana bili osuđeni na daljnje zaostajanje u odnosu na razvojno orijentiranu Srednju Europu”, stoji u uvodu publikacije, čiji je urednik akademik, dr. Vladimir Paar.
Recenzenti su ukazali na sljedeće nedostatke CKR-a: neprovedivost predložene metodologije kurikula, nerazumijevanje i zanemarivanje STEM područja kao bitnog čimbenika za gospodarski i društveni razvoj, odsustvo orijentacije na srednjoeuropski model kurikula (naročito njemački i austrijski), odsustvo orijentacije strukovnog školstva na dualni sustav obrazovanja afirmiran u svijetu, nedovoljni naglasak na temeljna znanja kao preduvjet za promjenjive buduće potrebe i kao osnove budućega cijeloživotnog obrazovanja, zanemarivanje odgojne funkcije škole i nedovoljnog uvažavanja nacionalnog identiteta. Zbog toga je, slažu se brojni stručnjaci, potrebno temeljito promijeniti prijedlog CKR-a, a znatne dijelove – iznova pisati!
‘Nekompetencija i opasni voluntarizam’
“Posrijedi je teško prohodan tekst, pisan zamornim metodičko-didaktičkim metajezikom prepunim birokratskih fraza i mutnih sintagmi, kojima kao da je cilj prikriti pedagoške, znanstvene i stručne nedostatke projekta. Odmah treba konstatirati da smo dobili slab, nedorađen i manjkav tekst iza kojeg se krije ne samo nekompetencija, nego i opasni voluntarizam”, tim riječima je CKR u stručnoj recenziji ocijenio akademik Krešimir Nemec, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
“Ovo je prijedlog u cijelosti neutemeljen i već je sada jasno, može imati štetne posljedice za ukupni razvoj učenika”, napisao je, pak, u svojoj recenziji, prof. dr. sc. Josip Burušić s Instituta Ivo Pilar u Zagrebu.
“Predložena CKR je nestručno i površno napravljena i uz to je ideološki motivirana, pa je treba potpuno odbaciti“, smatra profesor dr. sc. Stipe Kutleša s Instituta za filozofiju, Zagreb.
“Kvantitativnom analizom je pokazano da će prijedlog gimnazijskog kurikula dovesti do smanjenja broja studenata na prirodoslovnim, tehničkim, biomedicinskim i biotehničkim fakultetima, s dalekosežnim negativnim posljedicama na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Iznesenim modelom izbornosti prema kurikulu, dovodi se u nepovoljan položaj učenike iz manjih gradova i manjih gimnazija i zanemaruje se važnost i specifičnost STEM područja koje je ključno za znanstveno-tehnološki razvoj Hrvatske”, istaknuo je, pak, u svojoj stručnoj recenziji doc. dr.sc. Matko Glunčić, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zagreb (u vrijeme pisanja recenzije nije bio državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja).
“Ne osjećam se ‘cenzorom’, kako je u javnom medijskom obraćanju titulirao dr. Jokić “analitičare” CKR-a, ako ću ukazati na konceptualne nejasnoće i nedosljednost ovoga dokumenta. Zamjetno je da se predloženi kurikul hrvatskoga jezika oslanja isključivo na metodičare školske prakse. Sigurno bi bilo više nego poželjno u doradu dokumenta, pored uvaženih kolega, uključiti sveučilišne profesore, kroatiste s katedri za hrvatski jezik i književnost, znanstvenike i filologe s Instituta za hrvatski jezik. Većina željenih ishoda slagana je copy paste, tj. od velike želje da se sve složi u tabele, ponavljanja konstrukcija riječi i cijelih rečenica su česta ili nezamjetno izmijenjena.
Model ishodi učenja, koji se nameće naučenom sadržaju, može biti kontraproduktivan. Mišljenja sam da navedena taksonomija vrednovanja i procjenjivanja nije prirodna predmetu – Hrvatski jezik. Popis djela hrvatske književnosti svakako bi morao biti zastupljeniji u odnosu oprema djelima europske i svjetske književnosti. Predloženi kurikul uvelike podilazi učeniku i njegovim očekivanjima, učeničkom osobnom doživljavanju. Zamjetno se izostavlja analitičko i sintetičko mišljenje koje bi trebalo njegovati. Hrvatski jezik kao sintagma se ne spominje. Hrvatska književnost u kanonu se nigdje izrijekom ne spominje. Duhovne vrijednosti jezika i književnosti su zanemarene, a u prvi plan su utisnute raznolike metode, definicije, ponderi itd.”, stoji u stručnoj recenziji dr.sc. Dubravke Brezak Stamać, profesorice XV. zagrebačke gimnazije.
“Iako sam bila članica dviju stručnih radnih skupina u okviru Cjelovite kurikularne reforme (za izradu prijedloga kurikuluma matematičkog područja i predmeta Matematika), nalazim važnim i nužnim upozoriti na neke elemente koje smatram neophodnim doraditi, popraviti ili čak ponovo napisati.
U formulacijama ishoda postoje brojne pogreške, neujednačenosti među razredima (terminološki i sadržajno), nejasnoće što ih čini teško ili nedovoljno jasnima za primjenu u praksi. Dio o povezanosti matematike s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima napisan je nejasno i nepovezano. Neke rečenice nisu razumljive, niti je jasna njihova veza s ostatkom teksta ili čak s naslovom. Na kraju moram dodati da, čitajući dokumente u cjelini, uopće nije jasno gdje bi se osuvremenjivanje, reformiranje i poboljšavanje u nastavi matematike trebalo vidjeti? Što bi to (prema kurikularnim dokumentima) u školi sada bilo drukčije nego do sada i na koji način bi ovako napisani dokument unaprijedio školsku praksu ili učeničke rezultate? Smatram da napisani dokumenti nisu spremni za provedbu, ali i da sami dokumenti ne mogu i neće poboljšati našu školsku svakodnevnicu”, napisala je, pak, u svojoj stručnoj recenziji CKR-a, dr.sc. Irena Mišurac s Filozofskog fakulteta u Splitu.
“Očigledno je da Hrvatska ima puno stručnjaka i zato podržavam zahtjev HAZU za proširenjem Ekspertne grupe, proširenjem radnih grupa i revizijom CKR-a. Djeca Hrvatske zaslužuju bolje!”, stoji, pak, u stručnoj recenziji dekana, prof. dr.sc. Borisa Vilića, s College of Continuing Studies Rider University, Lawrenceville and Princeton, New Jersey…
Kontinuirana obrazovna reforma
Stručni recenzenti su, dakle, gotovo u potpunosti sasjekli u javnosti nekritički veličane dokumente Jokićeve radne skupine, zbog čega se nužno nameće pitanje: tko to i u čijem interesu, kroji javno mnijenje u potpunosti suprotno stavovima brojnih uglednih stručnjaka, koji su volonterski radili stručne recenzije dokumenata Cjelovite kurikularne reforme?! Odgovor na ovo pitanje, možda, je najbolje prepustiti čitateljima…
No, valja ovdje napomenuti da “Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikularnoj reformi – recenzije u Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU”, čiji je urednik akademik Paar, osim kritika na račun Jokićevog CKR-a, nude i rješenja te viziju reforme obrazovanja kakva bi, prema tvrdnjama autora, pomogla Hrvatskoj da krene putem razvoja i napretka, umjesto stagnacije i zaostajanja.
”S ubrzanim razvojem gospodarstva i društva u svijetu, modernizacija obrazovanja je sve aktualnija, pa se danas opravdano svi u Hrvatskoj slažu da je reforma školstva potrebna. Ali kakva reforma? Je li prijedlog Cjelovite kurikulne reforme (CKR), izrađen pod vodstvom Ekspertne radne skupine i razmatran na javnoj raspravi sukladan potrebama razvoja Hrvatske? Je li provediv?“
Na opsežnim stručnim raspravama u HAZU, na rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, u Hrvatskom pedagoško-književnom zboru, u Matici hrvatskoj i drugdje, upućene su ozbiljne stručne kritike predloženom CKR-u. U okviru djelovanja Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti doneseno je i razmatrano više od stotinu stručnih recenzija CKR-a. Autori recenzija su istaknuti stručnjaci sa sveučilišta, iz školske prakse, iz HAZU i iz znanstvenih instituta. Recenzije su rezultat volonterskog rada i zalaganja vrhunskih stručnjaka. Te stručne recenzije i rasprave koristit će pri nastavku rada na hrvatskoj obrazovnoj reformi.
Sukladno recenzijama i europskoj praksi, u Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predložena je kontinuirana obrazovna reforma usmjerena na razvoj u uvjetima 21. stoljeća, sa srednjoeuropskim modelom školstva kao orijentirom. U ovoj publikaciji takvom modelu reforme dan je radni naziv “Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja” (HSKRO).
Obrazovni sustav nalazi se u okružju neprekidnog razvoja. U HSKRO naglašava se potreba približavanja hrvatskog školstva srednjoeuropskim kurikulima, naročito njemačkom i austrijskom kao orijentiru, uz prilagodbu našim uvjetima i obrazovnoj tradiciji. Za potrebe brzo promjenjivog budućeg razvoja gospodarstva i društva, važno je u školi usklađeno usvajati temeljna znanja, i prirodoslovno-matematičko-tehnička-informatička (“STEM područje”) i društveno-humanistička, kao osnovu (tzv. post-STEM) za cjeloživotno obrazovanje i nepredvidive promjene u budućnosti.
Što se tiče informatičkog obrazovanja, kurikul treba usmjeriti na novi koncept pristupa informatičkom obrazovanju koji uključuje rani razvoj kompjuterski-prijateljskog („computer – friendly”) senzibiliteta i potrebnog logičkog i apstraktnog načina mišljenja, počevši već od dječjeg vrtića.
Moderno učenje informatike u svijetu, nije učenje recepture ili dijelova računala, već učenje koncepata koji se mogu primijeniti na bilo kojoj tehnologiji i bilo kojoj problematici koje se u informatici vrlo brzo mijenjaju. Nastavu informatike treba prioritetno usmjeriti projektnoj nastavi kroz koju učenici samostalno ili u grupama izvode projekte i radom stječu potrebna trajna znanja i razvijaju sposobnost snalaženja u realnom i promjenjivom informatičkom okružju. Koncepti učenja pomoću informatičkog alata Pythona, mogu se primjenjivati u najjednostavnijem obliku, od vrtića nadalje sve do najviših stupnjeva obrazovanja.
Što se tiče strukovnog obrazovanja, HSKRO predlaže orijentaciju na uspješni srednjoeuropski model dualnog obrazovanja po uzoru na njemačko i austrijsko. Sukladno svjetskim iskustvima, kao najvažniji čimbenik reforme u fokusu pažnje treba biti nastavni kadar: poboljšanje materijalnog i društvenog statusa učitelja i nastavnika, stimulacija kvalitete, privlačenje stipendijama talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv i kvalitetno, stalno stručno usavršavanje, naročito za STEM područje.
Više logičkog i kreativnog mišljenja
Prema ključnim dokumentima i praksi razvijenih zemalja, temeljni preduvjeti uspješnih kurikulnih promjena uključuju stalno stručno usavršavanje nastavnoga kadra (stručni seminari, ogledna predavanja, ljetni znanstveni kampusi, povremena jednomjesečna istraživačka praksa u znanstvenim institucijama, studijska putovanja, doktorski studij).
Bez ostvarenja tih preduvjeta nije moguća kvalitetna cjelovita reforma obrazovanja, pa bi i najbolje planirana kurikulna reforma bila osuđena na neuspjeh.
No, na kraći rok moguća su neka parcijalna poboljšanja, kao primjerice rasterećenje gradiva i kvalitetniji udžbenici.
Doprinos temeljima moderne reforme hrvatskoga školstva predložen je prije više od deset godina u dokumentu Deklaracija o znanju – Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, urednici Eugen Pusić i Vladimir Paar, HAZU, 2004.: “U obrazovanju je bitno smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja, preusmjeriti naglasak od memoriranja činjenica na njihovo međusobno povezivanje i razumijevanje. Ključna je kvaliteta usvojenog znanja, a ne njegov opseg.” Na tom načelu je tijekom 2003. do 2005. godine stručna skupina od 448 stručnjaka (iz škola, sveučilišta, znanstvenih instituta i HAZU) izradila prijedlog prvog dokumenta kurikulne reforme za osnovnu školu u Hrvatskoj (Vodič kroz HNOS, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Zagreb, 2005.)
Da je tada nastavljena kurikulna reforma započeta eksperimentalnom primjenom u 49 škola 2005. godine (koja je 2006. bez obrazloženja prekinuta), danas bi u školskoj nastavi bilo manje nepotrebnih podataka i činjenica, a više dubljeg razumijevanja i sposobnosti primjene znanja, više novih metoda poučavanja i logičkog i kreativnog mišljenja. Također bi se mnogo bolje rješavao danas ozbiljan problem strukovnog školstva – uvođenje strukovnog obrazovanja prema uzoru uspješnog njemačkog i austrijskog dualnog modela, prilagođenog našim uvjetima”, stoji u „Crvenoj knjizi“, Znanstvenog vijeća za obrazovanje HAZU.
”Spomenimo da je u prijedlogu HNOS-kurikula za osnovnu školu iz 2005. godine, za smanjenje preopterećenosti gradiva, predloženo da se broj novih pojmova obveznih za pamćenje po nastavnoj temi ograniči na najviše 3 do 5, kao orijentir za nastavnike, učenike i autore udžbenika.
HNOS-kurikul iz 2005. godine predvidio je obvezne sadržaje koji se trebaju obrađivati tijekom najmanje 70 posto vremena tijekom predviđene predmetne satnice. Prošireni sadržaji za dodatne ilustrativne primjere uz te sadržaje predloženi su samo orijentacijski i prepušteni izboru nastavnika. Ti prošireni sadržaji mogu pridonijeti boljem zornom razumijevanju gradiva, ali ih učenik ne treba znati za ocjenu, niti pamtiti”, stoji u kurikulu iz 2005. godine, koji je, iz nejasnih razloga, čini se potpuno odbačen…?!
”Što se tiče prijedloga CKR-kurikula u svjetlu iznesenih kritika iz recenzija, buduća Ekspertna radna skupina i predmetna povjerenstva, trebala bi razmotriti što se iz CKR-a, i u kojoj mjeri može upotrijebiti pri izradi budućeg kurikula koji će kao orijentaciju imati srednjoeuropski model kurikula, prilagođen našoj obrazovnoj tradiciji i konkretnim uvjetima”, zaključuju autori „Crvene knjige“ Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU.
Autor: Viktor Kodrić/dnevno.hr
