PRAVA SVJETSKA SENZACIJA: Spektakularno otkriće na Bribirskoj glavici!
Foto Nikolina Vuković Stipaničev/Hanza Media
Starija hrvatska povijest nije nas baštinila obiljem epigrafskih spomenika, dapače, pa stoga otkriće svakog kamena s natpisom, poput ovoga najnovijeg s arheološkog lokaliteta Bribirska glavica, s kojeg se iščitava ime nekog vladara iz hrvatske narodne dinastije, predstavlja pravu senzaciju.
Evo ga, “Slobodna Dalmacija” je u prilici ekskluzivno donijeti vijest da je na onoj uzvisini, negdje na razmeđu Ravnih kotara i Bukovice, na kojoj su se prapovijest i povijest potpisivale kroz više od tri tisuće godina kontinuiranog življenja, pronađen ulomak s imenom kneza Branimira!
Posrećilo im se
Otkriće se posrećilo timu arheologa predvođenih dr. Antom Miloševićem, ravnateljem Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, te Nikolinom Urodom, kustosicom spomenutog muzeja za Bribir koji je formalnu objavu ovog nalaza predvidio za predstojeće 5. Gunjačine dane, međunarodnom znanstvenom kolokviju koji nosi ime po legendarnom arheologu Stjepanu Gunjači, a održat će se, u organizaciji Muzeja HAS-a i Muzeja grada Šibenika, na Bribirskoj glavici 5. i 6. svibnja.
Bribirski natpis sedmi je po redu nađen na ovim prostorima, a na njemu u kamenu, onako, formata taman za “kamena s remena”, stoji uklesano INTERIBUS (za vrijeme) B…MIRO (Branimira) DUCE (vladara)… Tu je i ime opata Tedaberta, koje se javlja i na onom ninskom natpisu. Datacije nema, a o svemu tomu tek predstoje znanstvene rasprave.
Kamen s Branimirovim imenom nađen je unutar crkve sv. Joakima i Ane na Bribirskoj glavici, u čijim temeljima stoji rotonda koju dr. Milošević datira u 6. stoljeće, čime ona postaje prva među takvim građevinama u Dalmaciji, starija i od, kao najpoznatije, rotonde zadarskog sv. Donata. Tijekom istraživanja išlo se “do dna”, do samog kamena živca, a takav pristup doveo je do arheološkog izobilja i, vidjet ćemo, još jedne senzacije, ne nacionalnih, nego svjetskih razmjera.
Švedski toponim
Ovdje se, naime, u jednom natpisu na dva kamena spominje švedska pokrajina Skania Inferior. Poznato je da su se Vikinzi dugo opirali kristijanizaciji, te da kod njih vrijeme ranog kršćanstva seže u 12. stoljeće. (A nu njizi sada, a nu nas, reći će neki!)
Otkud švedski toponim na Bribirskoj glavici, i što sve to znači po dosad uvriježenim mišljenjima o vezama Vikinga, čijim duhovnim prostorom vladaju Odin i Thor, i kršćanstva, odnosno Skandinavije i Balkana, pitanja su na koja još nema odgovora. A neimanje odgovora uvod je u, po svoj prilici, duge razgovore. Znanstvene.
Na široj plohi kamena s Branimirovim imenom također postoji još stariji natpis u četiri reda na latinskom, pa se pretpostavlja da je ulomak nekad pripadao sarkofagu. Kraći natpis, onaj knežev, uklesan je kasnije, kad je sarkofagu odstranjeno dno…
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
1 comment
Otkud Švedaski toponimi u Dalmaciji? Odgovr su Ostroi Goti koji su skupa sa slvanima došli u Dalmaciju negdje oko 500 godine poslije krista. Na prostorima današnje Bosne kratko su vladali, 50 godina Visigoti ili Zapadni Goti koji su ostavili trag u našoj kulturi. Hrvatska glagoljica najvjerovatnije ima korijene ili bolj rečeno neke sličnosti sa germanskom goticom. Kod Kaknja je otkrivena gotska crkva, a kod Turbeta kod Travnika su pronađeni temelji manje gotske crkvice. Bosanski plemenitaš Batalo je gotskog porijekla koji je bio oženjen sa sestrom Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Baltik, Balte, Baltići su prezimena gotskog porijekla koje surećemo na Korićanima 20 km od Turbeta i u Pougarju. Mit o masovnoj seobi slavena ne drži vodu jer kroničari tog vremena nisu zabilježili nekakve masovne seobe. Najvjerovatnije da su Hrvati slaveni zajedno sa Gotima došli na prostore Dalmacije i Bosne.