NEVJEROJATNO: Potresni izvještaj iz države koja naočigled njenih stanovnika nestaje!
Foto: VLADA KIRIBATA
Erietera Aram prema svakom valu koji udara o obalu njegove domovine gleda sa strepnjom. ‘Ako u kantu stavite više vode nego što ona može primiti, voda će se preliti’, objašnjava Aram za The Guardian.
U njegovoj analogiji kanta vode je Tihi ocean, a počne li se prelijevati preko ruba, zemlja u kojoj živi mogla bi nestati s lica Zemlje.
Naime, njegova domovina, Republika Kiribati, najniža je zemlja na svijetu. Sastoji se od 33 malena atola koji se prostiru na 3,5 milijuna kvadratnih kilometara morske površine iznad koje se izdižu svega dva metra u prosjeku.
‘Klimatske promjene nisu stvar daleke budućnosti, one nisu problem s kojim ćemo se baviti kasnije. Mi ih živimo sada’, rekao je Aram.
Upravo je zbog toga Aram stigao u Australiju. Ovaj Kiribaćanin želi da se njegova poruka o ozbiljnosti posljedica klimatskih promjena čuje na sav glas. U suprotnom, ostat će bez svega.
Većina žitelja Kiribata, njih 113 tisuća, nagurano ja na Tarawu, lanac otočića u obliku potkove između kojih se nalazi laguna. ‘Moje je mjesto jako maleno’, opisuje Aram administrativno središte države. ‘Ako stanete u sredinu, s obje strane možete vidjeti vodu. Ranjivi smo. Jedan tsunami može nas u potpunosti uništiti.’
A Kiribata je sve manje i manje. Velike plime i rastuće razine mora brišu obalu arhipelaga. Stanovnici otočja uskoro neće imati gdje. Smanjenje životnog prostora nadalje dovodi do povećanja gustoće naseljenosti na Tarawi jer su stanovnici prisiljeni migrirati prema sredini otoka. Neki susjedi ugroženih stanovnika imaju razumijevanja, neki nemaju.
Kiribaćani se nadaju da će se sljedeći krug međunarodnih pregovora o klimi COP 23 koji će se održati ove godine u studenom i kojima će predsjedati Fidži usredotočiti na prijetnje s kojima se nose otočne države Tihog oceana.
Frank Bainimarama, premijer Fidžija, rekao je da će se potruditi usmjeriti razgovore u smjeru najpotrebitijih. ‘Naše su brige ujedno i brige cijeloga svijeta’, rekao je Bainimarama.
Aram i njegovi sunarodnjaci iz Kiribata te supatnici iz otočnih država niske nadmorske visine kao što je Tuvalu putuju s aktivističkom skupinom Centar Edmund Rice po Australiji s ciljem podizanja svijesti o svojim problemima. ‘Čuli su naše priče i shvaćaju koliko nam je teško’, rekao je Aram.
Izvještaji organizacija poput Svjetske banke, Istraživačkog centra Menzies i Instituta Lowy sugeriraju da bi dopuštanje migracija s otoka u Tihom oceanu u Australiju moglo biti učinkovitije od drugih oblika pomoći. Tihi ocean se po procjeni bivše dužnosnice ministarstva obrane iz SAD-a Sherri Goodman nalazi na fronti borbe s klimatskim promjenama.
Nisu isključene niti prisilne migracije s otoka. Premda se radi o rješenju o kojem mnogi otočani ne žele slušati, postoji mogućnost da neće imati izbora.
‘Ne želimo napustiti svoju zemlju’, rekao je Aram. ‘Volimo svoju zemlju i život na nekom drugom mjestu jednostavno ne bi imao isti smisao. Ne želimo biti migranti zbog klime, međutim ako se nešto ne promijeni, naša će zemlja potonuti u ocean.’
Za žitelje Tuvalua poput Ase Ioapoa selidba je posljednja opcija. ‘Naša povijest i kultura su nam jako važni te vjerujemo da je mjesto gdje živimo mjesto gdje bismo trebali biti. Ne želimo to izgubiti, ne želimo izgubiti ono što jesmo’, rekao je Ioapo.
‘No, moramo se suočiti s činjenicom da ćemo se morati preseliti negdje drugdje, a to je teško. Mi želimo spasiti naše zemlje.’
Izvor: ovdje
