JERUSALEM POST: Soroseva kampanja globalnog kaosa
Nedavno nam je skrenuta pažnja na vrlo kritičan članak Caroline B. Glick o djelovanju Georga Sorosa i njegovom oblikovanju političkih gibanja zlorabljenjem demokratskih sloboda. Članak je objavljen u Jerusalem Postu, a mi ga prenosimo u vlastitom prijevodu. Tekst Caroline B. Glick vrlo lijepo ocrtava globalne razmjere sustava koji je razvio Soros pod krinkom filantropskog djelovanja te njegove vrlo maksimalističke konačne ciljeve.(hkv)
Naš svijet: Soroseva kampanja globalnog kaosa
Prva stvar koju primijetimo je megalomanska priroda Sorosevog filantropskog projekta. Njegovo djelovanje utječe na svaki dio svijeta. Zahvaća se svako područje života.
Najveći mediji u SAD ignorirali su curenje tisuća e-mailova poslanih od strane fondacije Otvoreno društvo (Open Society Foundation, OSF) milijardera Georga Sorosa koje su omogućili aktivisti hakerske skupine DCLeaks. Kroz OSF je Soros tijekom prošla dva desetljeća usmjerio milijarde dolara neprofitnim organizacijama u SAD i diljem svijeta.
Prema dokumentima, Soros je dao više od 30 milijuna dolara skupinama koje su radile za Hillary Clinton za izbore u studenom, čime je bio njen najveći pojedinačni donator. Stoga je vjerojatno točno da je medijska podrška H. Clinton odigrala svoju ulogu u nastojanju najvećih medija da zakopaju priču.
Stoga je isto tako vjerojatno da su bar neki medijski izdavači propustili razumjeti zbog čega vrijedi baviti se dokumentima koji su procurili. Većina je informacija već bila poznata u javnosti. Sorosevo izrazito izdašno financiranje krajnje ljevičarskih u SAD i diljem svijeta dokumentirano je već više od desetljeća.
No, ako se ne uviđa značaj šire priče zbog poznavanja mnogih detalja, radi se o slučaju kad se od stabala ne vidi šuma. Objavljivanje dokumenta DCLeaks ključna je priča budući da razotkriva šumu mreže Sorosevog financiranja.
Prva stvar koju uviđamo megalomanska je priroda Sorosevog filantropskog projekta. Ne ostaje nedirnut niti jedan dio svijeta, jao niti jedno područje društva.
Naoko vrlo različiti projekti – ali isti podupiratelj
Površinski gledano, ogroman broj skupina i ljudi koje podupire izgledaju nepovezano. Konačno, što je zajedničko klimatskim promjenama i ilegalnom useljavanju Afrikanaca u Izrael? Što povezuje pokret Occupy Wall Street i grčku useljeničku politiku? Činjenica je, međutim, da projekti koje podupire Soros imaju zajedničke značajke.
Svi oni nastoje oslabiti sposobnost državnih i lokalnih vlasti u zapadnim demokracijama da održavaju zakone i vrijednosti njihovih država i zajednica.
Svi oni rade na ometanju slobodnog tržišta, bez obzira radilo se o financijskim, ideološkim, političkim ili znanstvenim stvarima. To čine u ime demokracije, ljudskih prava, ekonomske, rasne i seksualne pravde i ostalih uzvišenih ciljeva.
Drugim riječima, cilj im je potkopati zapadne civilizacije i učiniti da vladama bude nemoguće održavati red ili da društva zadrže svoje jedinstvene identitete i vrijednosti.
Projekt Black Lives Matter (Crni su životi važni) je prošle godine od skupina koje kontrolira Soros dobio 650.000 dolara, klasični je primjer takvog djelovanja. Donedavno se u SAD na policiju gledalo s odobravanjem, kao na domaći ekvivalent vojske. BLM se pojavio kao društvena snaga koja radi na politiziranju podrške policiji.
Njihov je glavni argument da u SAD policija nije sila dobra koja omogućuje funkcioniranje društva održavanjem reda i zakona. Po njima je policija oruđe represije bijelaca nad crncima.
Održavanje zakona u prevladavajuće afroameričkim zajednicama napada se kao u srži rasističko.
Agitiranje BLM-a, koji je u nekoliko gradova u SAD optužen za poticanje na ubojstva policajaca, donijelo je dvije posljedice kod policajaca. Prvo. demoralizirani su, budući da budu kriminalizirani zbog nastojanja da održe gradove sigurnima od kriminalaca.
Drugo, smanjila se njihova želja za uporabom sile u situacijama koje zahtijevaju uporabu sile. Strah od kaznenih optužbi s jedne strane, te javna osuda da su „rasisti“ s druge strane, uzrokuju da policija radije ne djeluje, čak i kada situacija zahtijeva da djeluju.
Demoralizacija i uplašenost policije vrlo će vjerojatno uzrokovati veliki porast broja nasilnih zločina.
Ubijanje svakog identiteta
Tu je i Sorosevo djelovanje u korist ilegalnog useljavanja. Od SAD do Europe i Izraela, Soros je izgradio sustav uporabe useljavanja za potkopavanje nacionalnog identiteta i demografskog sastava zapadnih demokracija. E-mailovi koji su procurili pokazuju da su se njegove skupine ubacile u europske izbore kako bi se izabrali političari koji podržavaju otvorene granice za useljenike iz arapskog svijeta i kako se i financijski i na druge načine podupiru novinari koji sa simpatijama izvještavaju o useljenicima.
Soroseve skupine su na terenu omogućujući ilegalnim useljenicima ulazak u SAD i Europu. Tražili su utjecaj na presudu Vrhovnog suda SAD o ilegalnim useljenicima iz Meksika. Radili su s muslimanskim i drugim skupinama na demoniziranju Amerikanaca i Europljana koji se protive otvorenim granicama.
Isto se tako u Izraelu Soros protivi vladinim nastojanjima da zaustavi toj ilegalnih useljenika iz Afrike kroz egipatsku granicu.
Zamisao u srži borbe za legalizaciju nesmetanog useljavanja je da države ne bi mogle zaštititi svoje nacionalne identitete.
Ako je rasistički što Grci štite svoj nacionalni identitet blokiranjem ulaska na njihov teritorij milijuna Sirijaca, tada je rasistički da Grčka – ili Francuska, Njemačka, Mađarska, Švedska, SAD ili Poljska – postoje.
Usporedo s tim djelovanjima, tu su i druga usmjerena k odbijanju prava zapadnih demokracija da održe dugoživuće društvene norme. Skupine koje podupire Soros, primjerice, stoje iza borbe za homoseksualne brakove već i za unisex javne zahode.
Oni podupiru ne samo pravo žena da služe u borbenim jedinicama, već i nastojanja da se vojnici prisile živjeti u unisex vojarnama. Drugim riječima, djeluju s ciljem da državljanima zapadnih civilizacija ukinu pravo na održavanje bilo kakve međusobne udaljenosti između sebe i Sorosevog odbijanja njihovih najintimnijih vrijednosti – njihove spolne privatnosti i identiteta.
Soros i protiv židovske nacionalne države
Što se Izraela tiče, skupine koje podupire Soros rade na delegitimizaciji svakog aspekta izraelskog društva kao rasističkog i nezakonitog. Palestinci su u fokusu Sorosevih napada. Rabi ih kako bi tvrdio da je Izrael rasistička država. Soros financira umjerene ljevičarske skupine, radikalne ljevičarske skupine, izraelske arapske grupe i palestinske skupine. Na različite, komplementarne načine, te skupine govore svojem ciljanom slušateljstvu da Izrael nema prava braniti se ili postavljati zakone protiv svojih nežidovskih stanovnika.
U SAD je Soros podupirao skupine od BLM.a do J Street work-a kako bi učinio da bude društveno i politički prihvatljivo suprotstavljati se Izraelu.
Pokretačka sila Sorosevog djelovanja, od Fergusona do Berlina i Jeruzalema je izazivanje nereda i kaosa, da lokalne vlasti, paralizirane od strane skupina koje podupire, budu nesposobne osigurati svoje zajednice ili čak koherentno zagovarati da one zaslužuju sigurnost.
Na mnogo je načina kampanja Donalda Trumpa izravan odgovor ne na Clinton, već na samog Sorosa.
Pozivom na podizanje zida na granici, podržavanjem britanskog izlaska iz EU, podržavanjem Izraela, podržavanjem privremene zabrane useljavanja muslimana i podržavanjem policije protiv BLM-a, Trump djeluje kao izravna borba protiv milijardi dolara Sorosevog djelovanja.
DCLeaks izložili su ogromnu veličinu kampanje ljevice koju financira Soros protiv temelja liberalnih demokracija. Pokreti “izravne demokracije” koje Soros podupire nisu ništa manje od poziva na zakon rulje.
Narodi Zapada moraju prepoznati zajedničke osnove Sorosevih djelovanja. Motaju isto tako shvatiti da je jedini odgovor na te unaprijed usmjerene kampanje podrivanja taj da narodi Zapada ustanu u zaštitu svojih nacionalnih prava i svog individualnog prava na sigurnost. Moraju biti uz državne institucije koje osiguravaju tu sigurnost, u skladu s vladavinom prava, te podržati i braniti svoje nacionalne vrijednosti i tradicije.
Caroline B. Glick
Jerusalem Post
22. kolovoza 2016.
(preveo: djl)
Izvor: hkv.hr
