Protuvladini prosvjedi doživjeli fijasko
Foto: FaH
Prosvjednici okupljeni u četvrtak navečer na zagrebačkom Tomislavovom trgu u akciji ‘Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma’, zapravo protuvladinom prosvjedu, prosvjedu podrške Borisu Jokiću, zatražili su ostavke vodećih ljudi u odgoju i obrazovanju te “da ono iz političkih ruku pređe u ruke stručnjaka”.
Akcija koju su na početku na Trgu bana Jelačića omela dva pljuska, doživio je fijasko. Okupio se manji broj od najavljivanog.
Praćeni bubnjevima i zviždaljkama nosili su, uz ine, transparente “Hod za obrazovanje”, “Klerikulum za 21. stoljeće”, “Dosta je”, “Rast, a ne Hrast”, “Otplovi Barišiću” “Lipe cvatu, gore je nego lani”, te je došla na kolodvor kako su kazali, da upozore da je od prošlogodišnjeg prosvjeda 50 tisuća mladih zbog loše politike moralo otići u inozemstvo.
“Želimo provođenje Kurikularne reforme koje će stvoriti društvo u koje će se dolaziti, a ne iz kojeg se odlazi”, kazali su.
Prosvjednici su zatražili razrješenje ministra Pave Barišića s obrazloženjem da je on još uvijek pod teškim teretom sumnje na plagijat, da svojim odlukama i prijedlozima pogoduje određenim interesnim skupinama s jasnom financijskom koristi, a marginalnim političkim opcijama na pladnju predaje vođenje sustava obrazovanja.
Zatražili su razrješenje predsjednice Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Dijane Vican koja, kako su kazali, nije zainteresirana baviti se reformom obrazovanja i koja je odgovorna za netransparentnost procesa izbora voditelja i članova Ekspertne radne skupine.
Također, prosvjednici su zatražili ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine jer “izbor i kriteriji po kojima su birani voditelj i članovi skupine nisu jasno obrazloženi niti Posebnom stručnom povjerenstvu niti javnosti”.
S obzirom na zainteresiranost javnosti za Cjelovitu kurikularnu reformu, od cijelog procesa mogao se napraviti primjer dobre prakse, a političari su opet napravili „slučaj“, rečeno je .
Učiteljica Vesna Mlinar kazala je da se u 21. stoljeću u školama interdisciplinarno povezuju znanost, umjetnost i tehnika, potiče se kreativnost, komunikativnost, inovativnost, otvorenost i tolerancija, a u hrvatskim školama još uvijek radi po sustavu čiji je začetnik gospodin Komenski u 17. stoljeću.
Učitelj Žarko Gazzari kritički se osvrnuo na hrvatsko školstvo kazavši da učenici štrebaju gomilu definicija bez razumijevanja, uče zastarjele tehnologije i zanimanja u strukovnim školama, te da se disciplina zavodi putem birokratskog formalizma. Te škole trebaju dati djeci znanje koja ona žele u svojoj težnji ka boljem svijetu, zaključio je.
Smijenjeni voditelj Stručne radne skupine za etiku i poduzetništvo Igor Lukić kazao je da oni nisu lijevi ni desni, ni HDZ ni SDP, nego da su odgajatelji, učitelji, nastavnici, članovi akademske zajednice, predstavnici civilnog društva, stručnjakinje i stručnjaci iz područja odgoja i obrazovanja. Oni su, kazao je, u potpunosti predano, ispunjenog srca, s najboljim namjerama i u potpunosti ideološki i politički neopterećeni preko godinu dana istraživali i stvorili temelje reforme čija provedba našoj djeci jamči bolje društvo.
Studentica Dorotea Šušak kazala je da je kurikularna reforma prioritet hrvatskoga društva i da je njihova kolektivna dužnost da se ta šansa ne propusti. “Naša je dužnost zahtijevanje što skorijih i što jasnijih početaka provedbe kurikularne reforme na koju su već potrošeni i resursi i vrijeme”, kazala je.
Izvor: Hina/narod.hr
1 comment
Bolje obrazovanje, sposobnija i načitanija generacija mladih, smanjenje odlaska u inozemstvo vama je protuvladino?
Da nije ta vlada protunarodna?