Kardinal Parolin: potreban je dijalog između Zapadnih zemalja i Rusije
Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin – EPA
Opsežni ekskluzivni intervju o ulozi Crkve u svjetskim razmjerima, koji je Državni tajnik, kardinal Pietro Parolin dao za talijanski dnevnik Il Sole 24 Ore započinje osvrtom na važnost Istočne Europe, koja je za Svetu Stolicu uvijek bila bitna, kako svjedoče odnosi i veze s Istočnom Europom i Rusijom u različitim povijesnim razdobljima. Podsjetimo, nakon posjeta Bjelorusiji 2015. i Ukrajini 2016. godine, krajem kolovoza kardinal Parolin ide u Moskvu.
Tim povodom, državni tajnik ističe da „europski istok nije važan samo zato što označava granicu Europe, nego i zbog povijesne uloge u kontekstu kršćanske civilizacije, kulture i vjere”. Razlike između zapadnih zemalja i Rusije danas se ističu kao da se radi o dva različita svijeta, dva različita sustava vrijednosti i interesa, s vlastitim, međusobno suprotstavljenim konceptima međunarodnog prava – upozorio je kardinal.
U tom kontekstu, izazov je doprinijeti boljem međusobnom shvaćanju Zapada i Rusije, jer postoji opasnost da ih se predstavi kao dvije suprotstavljene krajnosti.
Kardinal Parolin je istaknuo potrebu za dijalogom dok pitanje mira i nastojanja u rješenju brojnih aktualnih kriza, mora biti iznad svakog nacionalnog ili partikularnog interesa.
Popustljivost zbog vlastitih partikularnih interesa, koja obilježava razdoblje povratka nacionalizama, odvraća pogled od činjenice da je moguća katastrofa.
Uvjeren sam da je dio poslanja Svete Stolice nastojati oko ovog pitanja, potvrdio je državni tajnik.
Na pitanje novinara o administraciji novog predsjednika SAD, kardinal ističe kako je za prosudbu nove administracije potrebno vrijeme. Nova vlast je posebna i različita od prethodnih, ne samo zbog političkih razloga, i potrebno joj je vrijeme kako bi pronašla ravnotežu, rekao je kardinal iskazavši nadu da će SAD i ostali međunarodni čimbenici ustrajati u preuzetim odgovornostima na polju međunarodne politike.
Papin državni tajnik je naglasio da je “diplomacija katoličke Crkve diplomacija mira, nema interesa moći, ni interesa političke, ekonomske ili ideološke naravi“.
Zato može slobodno posredovati pomažući međusobno razumijevanje među državama, prokazujući svakome rizike koje samodostatna vizija svijeta može imati za sve.
Sveta Stolica za sebe ne traži ništa, potvrdio je Parolin, ne trudi se oko vlastitih interesa, već nastoji oko “nečeg što je ljudski teško, ali evanđeoski neizostavno” kako bi se uspostavio dijalog, u cilju prestanka svake razorne mržnje i sukoba.
Odgovarajući na pitanje o Helmutu Kohlu, kardinal naglašava kako je povijesna zasluga ovog bivšeg njemačkog kancelara „vjera u europski ideal kao u konkretan politički ideal“. Ujedinjena Europa prema Kohlu, ističe Parolin, morala je nadići podjelu u istočni i zapadni blok, i afirmirati se kao politički, a ne samo ekonomski subjekt. Danas se stječe dojam da se i povratak ideji ujedinjene Europe, nakon dugog razdoblja antieuropskog javnog mnijenja, vrlo brzo zaustavlja, postaje instrument a prestaje biti ideal.
Postoji opasnost da se “europska ideja” počne tumačiti u nacionalnom ključu. Nacionalizam ima svoje korijene u kulturnoj i religioznoj krizi Europe, i prazni Europu od njenih vrijednosti i razloga postojanja. Europa ima nezamjenjivu odgovornost, a kad postaje ravnodušnom, kao u slučaju imigracije, odustaje od mogućeg dobra.
Glede Dalekog istoka, državni tajnik tumači da danas postoje novi izazovi, koji traže nove i kreativne odgovore, ali na kraju, cilj Crkve uvijek ostaje isti i pastoralne je prirode: “dovesti Boga k ljudima i privesti ljude k Bogu”.
“Konkretno, katolička Crkva traži pravo na slobodno ispovijedanje vjere na korist svih, i zbog sklada društva. Katolici žele mirno živjeti svoju vjeru u svojim zemljama kao dobri građani, zalažući se za pozitivan razvoj zajednice”, rekao je kardinal. U tom okviru treba sagledati i dijalog koji se već neko vrijeme vodi s pojedinim zemljama na Dalekom istoku, među kojima je i Narodna Republika Kina. “Dijalog je po sebi pozitivna stvarnost, otvara nas za susret i čini da raste povjerenje. Pristupimo mu s duhom zdravog realizma, znajući da je budućnost čovječanstva prije svega u Božjim rukama”, zaključio je Parolin.
Radio Vatikan
