Sveta Stolica odredit će granice hrvatskih i slovenskih biskupija
Hrvatska crkva sv. Ilije na Svetoj Geri
Foto Ronald Goršić / CROPIX
Za razliku od Hrvatske biskupske konferencije koja potpuno ignorira pravorijek arbitraže u Haagu o slovensko-hrvatskim pograničnim sporovima, slovenski biskupi oglasili su se tim povodom već dva puta. A sada traže i povlačenje granica između biskupija i župa u dvjema državama prema haaškoj arbitraži.
– Slovenska biskupska konferencija mišljenja je da treba uvažiti arbitražno rješenje i uskladiti granice kako hrvatskih, tako i slovenskih biskupija – poručio je u ponedjeljak glavni tajnik SBK dr. Tadej Strehovec, pozvavši HBK da se zauzme za mirno rješenje graničnih sporova sa Slovenijom te, predlaže Strehovec, provede promjene granica biskupija sukladno međudržavnom sporazumu.
Strehovec navodi da u Sloveniji treba doći do korekcija područja triju biskupija sa sjedištima u Kopru, Novom Mestu i Murskoj Soboti, napominjući kako su prilagodbe granica biskupija nužne i prema međudržavnom sporazumu Slovenije i Svete Stolice.
– Prema članku 4. sporazuma Slovenije i Svete Stolice o pravnim pitanjima, nijedna biskupija Katoličke crkve u Sloveniji neće obuhvatiti područje koje je izvan Republike Slovenije, te nijedan dio teritorija Slovenije neće pripadati biskupiji izvan Republike Slovenije – upozorio je glavni tajnik SBK.
Da ne bude zabune, SBK, prema riječima Strehoveca, čeka međudržavni sporazum Hrvatske i Slovenije o provedbi arbitražnog rješenja iz Haaga, što znači da neće poduzimati nikakve samostalne poteze.
Komentirajući zahtjeve slovenskih biskupa za novim razgraničenjem biskupija i župa uz granicu s Hrvatskom, bivši diplomat u Vatikanu i sociolog religije Ivica Maštruko polazi od toga da granice nadbiskupija, biskupija i župa određuje Sveta Stolica i to, ističe, na temelju međudržavnih sporazuma o granicama.
– I u slučaju hrvatsko-slovenskih teritorijalnih sporova Vatikan će nove granice biskupija povući tek nakon što se, i ako se, o tome postigne sporazum dviju država. Do tada sve ostaje kako je sada, pa je prema tome i moguće da naselja koja su prema arbitražnom rješenju pripala Hrvatskoj i dalje budu dio slovenskih župa i obratno – pojašnjava Maštruko.
Na primjedbu da se SBK poziva na međudržavni sporazum s Vatikanom i odredbu da granice biskupija slijede međudržavne granice, naš sugovornik uzvraća da ta odredba nije u nesuglasju s pravilom da Sveta Stolica određuje granice biskupija.
– Budući da nema međudržavnog sporazuma sa Slovenijom o granici s Hrvatskom, spomenuti članak sporazuma Slovenije i Vatikana ne može se primijeniti, odnosno ne mogu se uskladiti granice slovenskih biskupija s rješenjem arbitražnog sporazuma – dodaje Maštruko, navodeći kao primjer strogog držanja Svete Stolice u određivanju granica biskupija Osimskih sporazuma Jugoslavije i Italije. Do 1977. i potpisivanja Osimskih sporazuma, podsjeća, župe u jugoslavenskom, odnosno hrvatskom dijelu Istre formalno su bile pod tršćanskim biskupom koji je stolovao u Italiji.
– Tek nakon potpisivanja Osimskih sporazuma papa Pavao VI. donio je odluku o formiranju današnje Porečko-pulske biskupije. Ako promotrimo trenutačnu situaciju, Hrvatska nema međudržavni sporazum o granicama samo sa Slovenijom, već takav sporazum nema ni s BiH i Srbijom – ističe Maštruko.
Iz Slovenske biskupske konferencije, inače, otkrili su da nije bilo razgovora sa HBK o međusobnom razgraničenju. Ako se slovenske najave o korekciji granica triju tamošnjih biskupija primijene na teritorijalnu podjelu Katoličke crkve s ove strane Sutle, ispada da će svoje granice morati prekrojiti Zagrebačka nadbiskupija, Varaždinska biskupija i Porečko-pulska biskupija.
Izvor: Misija
