Blaženi Augustin Kažotić
Današnji blaženi zaštitnik Augustin Kažotić, hrvatski duhovni velikan, rodio se u Trogiru oko 1260. u hrvatskoj plemićkoj obitelji. Majka mu se zvala Radoslava. Dominikanac, zaredio se u Trogiru ili Splitu, studirao na pariškoj Sorbonni od 1287, a 1303. imenovao ga je zagrebačkim biskupom papa Benedikt XI. Branitelj siromaha i obespravljenih, promicatelj zdravstvene zaštite i higijene, začetnik humanizma u sjevernoj Hrvatskoj, teološki pisac, vrsni govornik i znanstvenik, u Zagrebu je utemeljio katedralnu školu i knjižnicu. Siromašni sjemeništarci školovali su se besplatno.
Po selima je dao kopati bunare i saditi ljekovito bilje. Prvi je poznati organizator crkvenog pjevanja u Hrvatskoj i tvorac zagrebačkog obreda. Zbog svoje kulture, rječitosti i svetog života uživao je veliki ugled pa su ga plemići često uzimali za suca u međusobnim sporovima. Povjesničar Baltazar Krčelić, kanonik, piše da je 1312. u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru biskupa Kažotića na današnjem Trgu bana Jelačića provreo izvor vode, glasoviti “Manduševac”. Nakon posjeta papi Ivanu XXII. u Avignonu, 1318, nije se više smio vratiti u Zagreb jer se zamjerio ugarsko-hrvatskom kralju Karlu I. Robertu (iznio je papi tužbe na zloporabe koje su činili kralj i njegovi dvorjanici).
Imenovan je 1322. biskupom u talijanskom gradu Luceri (Puglia), gdje je na glasu svetosti preminuo na današnji dan, 3. kolovoza 1323. Pokopan je u tamošnjoj katedrali. Vjernički puk štovao ga je zbog brojnih čudesa, među njima ozdravljenja nijemih i opsjednutih, a papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 1702. Dio njegovih relikvija čuva se u zagrebačkoj katedrali. Zaštitnik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika, hrvatskih katoličkih misija u Londonu i Hamburgu te hrvatskih naselja, župa, crkava i kapela (Zagreb-Peščenica-Volovčica, župna crkva i dominikanski samostan, Lupoglav kod Brckovljana, Nedeljanec kod Vidovca, Trogir-nacionalno svetište, Nagorinac kod Selaca na Braču).
Izvor: zupajastrebarsko.hr
