Tribina Hrvatske udruge Benedikt ‘Nula otpada’ – jedini dosljedni ekološki sustav gospodarenja otpadom
Na tribini 6. travnja 2016. u sklopu manifestacije VIDIK fest u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt govorilo se konceptu ”Nula otpada” kao jedinom dosljednom ekološkom sustavu gospodarenja otpadom.
Uvodničarka na tribini, mr. sc. Goranka Adam je naglasila, da kad je riječ o otpadu, treba razlikovati otpad od smeća. Smeće je pomiješani otpad s kojim se ne može gospodariti već samo odložiti ili spaliti. Gospodariti se može sa odvojeno prilkupljenim otpadom kao što je papir, staklo, plastika, biootpad, drvo i sl. Zato naziv “Centar za gospodarenje otpadom” je manipulacija koja ljudima sugerira da će se u planirane centre odvoziti odvojeno prikupljeni otpad s kojim će se gospodariti, odnosno reciklirati.
Međutim u centre kakvi su planirani u Hrvatskoj odvozit će se pomiješani otpad, odnosno smeće koje će se MBO postupkom (mehaničko-biološkom obradom) sušiti i usitniti. Na taj način dobiva se tzv. RDF koji se može spaliti u cementarama ili spalionicama ili odložiti na području centara. Tim postupkom se ne mijenjaju kemijaska svojstva smeća što znaći da je i spaljivanje i odlaganje štetno, a s tim i neprihvatljivo za okoliš. Tvrdnja da spaljivanjem smeće nestaje je neistinita. Materija je neuništiva i ne može nestati. To je dokazao još u 18. Stoljeću Antoin Lavoisier francuski kemičar koji je vaganjem dokazao da spaljivanjem neke tvari nastaju novi spojevi koji su po težini jednaki tvari koja je spaljena. Spaljivanjem smeća (RDF, SRFi sl) nastaju novi spojevi otrovniji i opasniji nego što je bilo samo smeće prije spaljivanja, raspršeni u daleko većem krugu nego što ga zauzima odloženo smeće i bitno opasniji za prirodu i zdravlje ljudi jer tako nastali opasni otrovi ulaze u prehrambeni lanac, zagađuju zrak, pitku vodu i more.
Europska komisija je u prosincu 2015. godine predložila izlaz iz ekonomske krize kružnom ekonomijom što je u skladu sa kružnim prirodnim ciklusima. Naime u prirodi sve kruži od makro do mikro svijeta. Tijek života na Zemlji teče u krugovima. Zemlja je okrugla i kruži oko Sunca i oko svoje osi, kruže voda, zrak, morske struje, život biljaka, životinja, ljudi… Iz sjemenke niče biljka, plod daje sjemnku iz koje raste nova biljka, a mrtva bilka postaje humus i hrani novu biljku. Na isti način se odvija život životinja i ljudi. Na mjestu gdje se prekine krug, prekida se život. Smeće ne kruži. Ono se gomila i truje vodu, zrak tlo, biljke, životinje i ljude. Biljke i životinje ne stvaraju smeće već od njih nastaje otpad koji se u prirodi reciklira i ugrađuje kao hrana u novi život. Samo čovjek može stvoriti smeće od otpada, a u suvremenom svijetu čovjek stvara gomile, brda smeća koja ozbiljno ugrožavaju život. Gomilanje smeća je počelo upotrebom prvih kanti za smeće kada su ljudi počeli u istu kantu bacati sve ono što su prije sami reciklirali i ponovno koristili. Kružna ekonomija je bazirana upravo na smanjivanju količine smeća odvojenim prikupljanjem otpada na mjestu nastanka i recikliranjem tako prikupljenog otpada. Svi dosadašnji pokušaji rješavanja ekonimske krize linearnom ekonomijom koja podrazumjeva neprestani rast (prizvodnje, potrošnje, poreza, kamata, inflacije, suficita, deficita, globalizacije itd) nisu dali izlaz iz krize. Rezultat takvog ponašanja su sve veće ekonomske razlike, sve više bogatstva se koncentrira u rukama manjine bogatih na račun velike večine siromašnih, smanjivanje radnih mjesta, ukidanje ljudskih prava kao posljedice siromaštva, ratovi, migracije ljudi itd. Zato se treba vratiti kružnoj ekonomiji koja će poštivati prirodne cikluse.
Starogrčki filozof, fizičar, matematičar, astronom, izumitelj Arhimed je rekao rimskom vojniku “Ne diraj moje krugove!” . Rimski vojnik ga je ubio, ali Arhimedovi zakoni, matematička rješenja i izumi su i danas ugrađeni u temelje znanosti fizike, matematike i inženjerstva. Moramo se vratiti Arhimedovim krugovima da bismo održali život na Zemlji.
Nakon Goranke Adam, izlaganje na temu ”Nula otpada” održao je gospodin Josip Katalinić, profesor matematike i informatike, gospodarstvenik, saborski zastupnik i donedavni predsjednik Eko kriznog stožera Marišćina. On je naglasio da naš BDP ne bi smjeli bazirati na konzumerizmu. Neodrživo je promovirati potrošnju dok nismo riješili problem zbrinjavanja otpada. Jednostavno, linearna ekonomija koja je dominantna kod nas je neodrživa. Za razliku od linearne, cirkularna ekonomija sve vraća u proizvodni proces. Svako recikliranje ili kompostiranje je korak prema održivosti naše planete. Europska unija nas u Direktivi 1999/31/EZ obvezuje na odvajanje otpada. Morali bismo do kraja ove godine 50% manje biootpada odvojiti na odlagalište, a do 2020. čak 75% manje biootpada odvojiti na odlagalište. Prema današnjim statistikama koje govore da se na razini Splitsko-dalmatinske županije izdvaja tek nešto više od jedan posto, a sam grad Split tek 10%, jasno je ćemo ubrzo plaćati penale poput Italije ili Poljske. Ukoliko dođe do penala, Splitsko-dalmatinska županija plaćala bi 47.400 kuna mjesečno na ukupnu količinu otpada koja odloži godišnje, odnosno 207.970 tona.
Jednostavno, moramo početi ulagati u kompostane, naglasio je Katalinić i napomenuo da regionalni centri za gospodarenje otpadom neće zadovoljiti ovu direktivu,budući da je njihov konačni proizvod smeće (RDF). Potrebno je reducirati količinu otpada inteligentnom proizvodnjom, kupnjom i potrošnjom. Neki se proizvodi mogu redizajnirati kako bi se spriječio nastanak otpada koji se više ne može reciklirati. Zatim je potrebno napraviti MRBT postrojenje za miješano smeće i onda tu odvajati onaj otpad koji se može odvojiti od onog koji se više ne može odvojiti. Katalinić je još jednom naglasio da nema ekonomske isplativosti kod spaljivanja otpada. Kao dobre primjere istaknuo je talijanski Treviso koji je u samo nekoliko godina odvajanje otpada sveo na 90% od ukupne količine i to za područje od 500 tisuća ljudi, te primjer Krka i Preloga.
Nakon njegovog izlaganja otvorila se žustra rasprava na kojoj su se za riječ javili predstavnici nekoliko ekoloških udruga izazvanih izlaganjem gđe Vlatke Lucijanić-Justić, voditeljice projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici koja je naglasila da su jedinice lokalne uprave i samouprave odgovorne za provođenje Zakona o otpadu i omogućavanje građanima odvojeno prikupljanje otpada. Međutim sve lokalne uprave na području SDŽ, a i cijele Hrvatske krše zakone.
Silvana Dragun/hu-benedikt.hr
