Tribina Hrvatske udruge Benedikt o pozitivnim primjerima iskorištenosti fondova EU
Na samom početku skupa, okupljenima se obratio moderator Radoslav Zaradić, koji je obrazložio važnost teme i njenu povezanost i s osnivanjem Hrvatske udruge Benedikt koja je u svom nazivu uzela ime sv. Benedikta, zaštitnika Europe kako bi istaknula duboku povezanost Hrvatske s kulturnom baštinom Europe. Jozo Sarač, v.d. ravnatelj javne ustavnove RERA SD, objasnio je okupljenima čime se bavi ova ustanova i koji su joj temeljni ciljevi.
Cilj osnivanja javne ustanove RERA S.D. je učinkovita koordinacija programa regionalnog razvoja i poticanje razvojnih projekata u svrhu ravnomjernog i održivog gospodarskog razvoja svih dijelova Splitsko-dalmatinske županije. Sarač je naglasio da je RERA osnovana u prvom redu radi prekogranične suradnje, otvorena svima, a posebno je orijentirana na ruralni razvoj splitsko-dalmatinske županije. U dalmatinskoj zagori, na otocima i u priobalju ima dosta malih obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava i dosta nezaposlenih. Netko treba pomoći zainteresiranim osobama kako prijaviti projekte i kako doći do potrebnih sredstava iz EU fondova. Korisnik u prvom redu treba znati što želi, naglasio je, i istaknuo primjer osnivanja Centra agropoduzetništva 3LJ. Ovaj centar pomaže u pripremi potrebne dokumentacije za razvoj ekološke proizvodnje. Proizvodna zona Čaporice – Centar agropoduzetništva 3LJ do sada je najvrijedniji gospodarski projekt financiran iz EU fondova na području Splitsko-dalmatinske županije.
Odobrena EU sredstva grad Trilj dočekao je s kompletiranom projektnom dokumentacijom komunalne infrastrukture uključujući i građevinsku dozvolu.Posebno je važno istaknuti mali prekogranični projekt Agronet, elektroničku aplikaciju namijenjenu za pomoć poljoprivrednim gospodarstvima i ostalim korisnicima u ostvarivanju prava na potpore u poljoprivredi. Dalmacija je bogata aromatičnim biljem i treba ulagati u uzgoj i preradu ljekovitog i aromatskog te industrijskog bilja (kadulja, ružmarin, vrisak, smilje, lavanda, buhač i sl.) za Ljekarne SDŽ. Ponosni smo što smo već povukli 46 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz fondova EU. Uskoro kreće prva faza izgradnje galensko-analitičkog laboratorija u Dugopolju. Na ovaj projekt vezuje se projekt EkoBiz odnosi se na poticanje eko – poduzetništva mladih iz Europskog socijalnog fonda pod vodstvom RERA-e SD i njenih partnera. Mi smo se u RERA-i orijentirali na ruralnu infrastrukturu i ruralni razvoj, na projekte koji donose radnu snagu i proizvodnju bilo kao nositelji projekta ili suradnici na projektu. RERA je stručna agencija koja pomaže korisnicima da se prijave na natječaj i podignu sredstva koja su nam neophodna u cilju podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Ela Žižić, pročelnica Službe za gospodarstvo, turizam, međunarodne i europske fondove Grada Splita, istaknula je da se Grad Split koristi fondovima koji prepoznaju urbani razvoj. Jedan takav je urbana aglomeracija Split. Riječ je o projektu koji obuhvaća 62,7 milijuna eura i uključuje 13 jedinica lokalne samouprave. Zatim je spomenula projekte EX.PO AUS vrijedan preko milijun eura kojim se obnovio Muzej grada Splita, projekt CitiEuGov kojim se planira uvesti javna rasvjeta od Hotela Park do Zente, projekt Remedio kojim se planira omogućiti korištenje javnih gradskih bicikala, zatim projekt koji omogućava nabavku komunalnih vozila za gradsku tvrtku Čistoća. Slijedi aktualni projekt ”Poduzetnički kafić Split”. Ideja Poduzetničkog kafića Split nastala je kroz EU projekt „Malom kavom do velikog posla“ u okviru kojeg su se u 2016. godini povezali brojni subjekti. Održano je osam susreta, sudjelovalo više od 40 predavača i gotovo tisuću sudionika, a obrađene su teme poput turizma, nautike, poljoprivrede, industrije i drugih grana. Izvanredna je to bila prilika za poslovni networking i ostvarivanje brojnih konakata za buduću poslovnu suradnju. Novcem iz europskih fondova planira se obnova krovišta na stadionu Poljud, kao i obnova Dioklecijanovih podruma.
Đordana Barbarić, predsjednica udruge Most, kazala je da su oni u udruzi bili dugo u dilemi hoće li se upustiti u izradu projektne dokumentacije. Mislili su da je ta priča s europskim fondovima jako komplicirana dok nisu naučili prvu lekciju. Kad su dobili nepovratna sredstava za svoj projekt koji je uspmjeren pomoći mladima u riziku, uspjeli su zaposliti čak 15 beskućnika. Grad Split ima 34 kotara i mjesna odbora, to su 34 punkta u gradu koja mogu biti zanimljiva mladima. Treba raditi na podizanju aktivizma mladih. Sredstvima iz europskih socijalnih fondova možemo prevladati siromaštvo. Sramota je da u Splitu raste broj beskućnika i osoba koji žive na rubu siromaštva, a da ništa ne činimo da taj problem riješimo i na ovaj način, povlačenjem novca iz europskih socijalnih fondova, naglasila je Đordana Barbarić.
Nakon njenog izlaganja publika je imala prilike čuti primjer Denisa Rubića, uspješnog poduzetnika, koji je uz pomoć sredstava uz europskih fondova za ruralni razvoj podigao na 9,5 hektara nasada višnje maraske u Rubićima, malom dalmatinskom zaseoku u općini Šestanovac. Vizija njegove tvrtke temelji se na unaprjeđenju ekološkog uzgoja višnje maraske koja je poznata i kao ”hrana lijek” zbog svog antioksidativnog djelovanja. ”Naš projekt ima velike izglede postati hrvatski pilot projekat UN-ove kampanje “Stop Talking. Start Planting” budući da sadnjom stabala doprinosimo borbi protiv globalnog zagrijavanja, za više klima-pravednosti.” U tvrtki Terra Marascae d.o.o. i sestrinskoj tvrtki Dalmaconsult d.o.o. ima sve više posla, proizvodnja raste i što je najzanimljivije, ima posla i za nove djelatnike. Dragi građani, ako ste bez posla, evo prilike, javite se g. Denisu Rubiću koji nas sve skupa poziva da budemo aktivniji u povlačenju sredstava koja nam stoje na raspolaganju, jer ako mi ne budemo, netko drugi će ih dobiti. Na kraju su se svi sudionici okruglog stola složili da bi trebalo pojednostavniti proceduru, zaposliti više ljudi u uredima i agencijama koje će korisnicima biti na raspolaganju u pripremi projektne dokumentacije.
Silvana Dragun/HUB
