Tko su HDZ-ove Dubravka Šuica i Željana Zovko koje su u Europskom parlamentu glasovale za Istanbulsku konvenciju?

Srijeda, 13 rujan 2017 19:00
Written by: milanN
1 Reply

U Europskom parlamentu održano je glasovanje o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Od ukupnog broja zastupnika 489 ih je glasalo ZA, 114 PROTIV, a 69 zastupnika ostalo je SUZDRŽANIMA.

Od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu protiv ratifikacije konvencije glasali su Marijana Petir (Nezavisna), Ruža Tomašić (HKS) i Ivica Tolić (HDZ).

Suzdržana je ostala jedino HDZ-ova Ivana Maletić.

Preostalih 7 zastupnika glasalo je za konvenciju. Među njima su SDP-ovci Tonino Picula i Biljana Borzan, Ivan Jakovčić (IDS), Jozo Radoš (GLAS), Davor Škrlec (Nezavisni, bivši OraH) te dvije zastupnice iz HDZ-ova ogranka – Dubravka Šuica i Željana Zovko.

Šuica ne odustaje od Konvencije

Dubravka Šuica rođena je Dubrovčanka s diplomom engleskog i njemačkog jezika. Svoja prva radna iskustva stjecala je na radnom mjestu profesorice engleskog i njemačkog jezika u dvije dubrovačke škole i centru za odgoj i usmjereno obrazovanje. Kasnije postaje asistent na pomorskom fakultetu u Dubrovniku, a zatim i profesorica engleskog jezika na dubrovačkom veleučilištu. Četiri je godine obnašala dužnost ravnateljice dubrovačke gimnazije, a u to vrijeme predavala je i na American College of Management and Technology u Dubrovniku.

U HDZ-u je od 1990., a danas je i potpredsjednica te stranke. U Sabor je ušla 2000. godine, a godinu kasnije izabrana je za gradonačelnicu Grada Dubrovnika. Dužnost gradonačelnice obnašala je od 2001. do 2009. godine. U Europski parlament ušla je odmah 2013. godine, a trenutni mandat traje joj do 2019.

U Europskom parlamentu djeluje kao zamjenica u Odboru za vanjske poslove (AFET), zamjenica u Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova, zamjenica u Odboru za transport i turizam (TRAN), Članica Izaslanstva za odnose s BIH (DSEE), zamjenica u izaslanstvu za odnose s SAD-om (D – US) i Članica Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI).

Uz nabrojano, Šuica je potpredsjednica kluba Žena EPP (Europske pučke stranke), predsjednica Odbora za vanjske i europske poslove Hrvatske demokratske zajednice i vijećnica u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.

Vezano uz Istanbulsku konvenciju Šuica je nedavno naglasila „puno je važnije usvojiti Istanbulsku konvenciju i tako smanjiti mogućnost nasilja nad ženama, nego odbaciti ovaj dokument zbog riječi kao što su spol ili rod. Znam da se nekima koji su desno ovo neće svidjeti, ali je tako.“

Dodala je još: “Bilo bi nam lakše da je Vlada Zorana Milanovića ratificirala Istanbulsku konvenciju. Ovako to je na HDZ-u, i vjerujem da nećemo odustati, iako će nas kritizirati dio desno orijentiranih birača. Međutim, na to moramo biti spremni želimo li spašavati žene koje su žrtve nasilja.”

Ulazak u Europski parlament velika je promjena, ali i odgovornost

Druga zastupnica iz HDZ-ova krila koja je glasala za ratificiranje Istanbulske konvencije je Željana Zovko. Članica je Europskog parlamenta od 2016. godine, kao i njezin kolega Tolić. Oni su u Europskom parlamentu zamijenili Andreja Plenković i Davora Ivu Stiera.

Političku i diplomatsku karijeru Željana Zovko započela je u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine 1999. godine gdje je radila kao suradnica za odnose s javnošću te kao predstojnica ureda hrvatskog člana Predsjedništva. U svojoj karijeri obnašala je veleposlaničke dužnosti za BiH u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Bila je i predstavnica BiH u UNESCO-u.

Prilikom ulaska u Europski parlament naglasila je kako je to velika promjena u njezinu životu. „Za mene koja dolazim iz BiH je ovo povijesna prilika da napravim nešto za narod koji predstavljam”, kazala je tada i istaknula da se BiH mora graditi na način na koji je napravljena Europska unija, na načelima federalizma, supsidijarnosti, zastupljenosti i vrijednostima.

Dvije spomenute zastupnice svojim su glasovima za istanbulsku konvenciju bile dijelom većine.

Podsjetimo, građani su se na javnoj raspravi o zakonu kojim bi se ratificirala Konvencija izjasnili PROTIV ratifikacije – usred ljeta bilo je više od 300 komentara na portalu e-savjetovanja, od kojih je 4/5 protiv.

Izvor: narod.hr