3. listopada 1998. Marija Bistrica – znate li da je beatifikacija Stepinca pokrenuta već 1969. u najvećoj tajnosti?
Na današnji dan, 3. listopada 1998., Sveti Otac Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio je blaženim Alojzija Stepinca, kardinala i nadbiskupa zagrebačkog. Njegov krepostan život i mučeničku smrt Božji je narod prepoznao i častio već za života, a osobito nakon smrti.
Prvi postupci za kanonizaciju pokrenuti su još 1969. u najvećoj tajnosti jer je za državu Jugoslaviju i komuniste Alojzije Stepinac smatran gotovo arhetipskim neprijateljem, te je u javnosti, školama i osobito među mladima demoniziran kao najveći zločinac II. svjetskog rata, usprkos brojnim svjedočanstvima Srba, Roma i Židova kako je osobno spasio tisuće ljudi.
Postupak za Stepinčevu kanonizaciju pokrenut je još 1969. godine, kada je tadašnji apostolski administrator Zagrebačke nadbiskupije Franjo Kuharić u najvećoj tajnosti zatražio mišljenje o prikladnosti otvaranja procesa kanonizacije “junačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca”. Kardinal Franjo Šeper i tada već zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić uputili su istoj kongregaciji 1979. zajedničku molbu za proglašenje blaženim i svetim kardinala Stepinca, progonjena “in odium fidei” (iz mržnje prema vjeri). Kongregacija za kauze svetaca 4. prosinca 1980. odlučila je da se taj postupak može otvoriti u Rimu te je njegov prvi dio završio Stepinčevom beatifikacijom u Mariji Bistrici 1998. godine.
U postupku za Stepinčevu beatifikaciju svetim prikupljeno je 42 tisuće stranica dokumenata, među kojima su i oni od Udbe. Poslužili su i oni iz Tajnog vatikanskog arhiva. U Međunarodnom Crvenom križu u Ženevi nađeno je pak sedam dokumenata iz kojih se vidi što je sve Stepinac učinio za Židove, Srbe i druge. Na tisuće je svjedočanstava Židova, Srba, Hrvata, Roma koje je progonila diktatorska vlast, a kojima je Stepinac pomagao.
Posebno djelo o spašavanju ljudi svih nacija i vjera, a osobito Židova i Srb, u NDH, dala je američka povjesničarka sarajevska Židovka Esther Gitman koja je stipendirana od čuvene Fulbrightove zaklade boravila u državama bivše Jugoslavije i u doktorskoj disertaciji pokazala veliku hrabrost i žrtvu Alojzija Stepincam, kao i tisuća anonimnih Hrvata. Naslov disertacije je ‘Spašavanje Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1942.-1945.’, a na tu temu izdala je izvanredno dokumentirano knjigu „Kada hrabrost prevlada“.
Očekuje se da bi 2018. na 120-godišnjicu obilježavanja rođenja Alojzija Stepinca, zagrebački nadbiskup mogao biti proglašen svetim. U prilog tome ide i to što se nedavno hrvatska europarlamentarka Marijana Petir susrela sa Svetim Ocem papom Franjom, a tom je prigodom u kratkom susretu govorila o izložbi o bl. Alojziju Stepincu koju je u lipnju prošle godine organizirala u Europskom parlamentu u Bruxellesu. te mu poklonila i knjigu „Stepinac – put svetosti“ izdanu nakon tog događaja, kao i majicu s prepoznatljivim crveno-bijelim kockicama.
Zastupnica Petir rekla je papi Franji kako hrvatski narod očekuje Stepinčevu kanonizaciju te moli na tu nakanu, na što je papa Franjo rekao kako će bl. Alojzije Stepinac biti proglašen svetim.
Izvor: narod.hr
