Putin dočekao Grabar-Kitarović u Sočiju
Hrvatska može pomoći u jačanju suradnje između Rusije, EU-a i NATO-a, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u intervjuu za rusku agenciju TASS uoči početka službena posjeta Rusiji.
“Vjerujem da Hrvatska može postati posrednik u suradnji Rusije, EU-a i NATO-a, organizacija čije smo mi članice i čije zajedničke vrijednosti dijelimo i u njih čvrsto vjerujemo. Ipak, nemoguće je bez Rusije rješavati mnoga pitanja na globalnoj pozornici i zato uvijek podržavam dijalog, čak i u bilo kojem neslaganju”, kazala je Grabar-Kitarović.
Vitalno je obnoviti dijalog između Rusije i Zapada, uvjerena je hrvatska predsjednica. “Dijalog je ključna stvar. Rusija i NATO ključni su čimbenici europske sigurnosti i stabilnosti”, rekla je.
“Svako pogoršanje u odnosima NATO-a i Rusije ima izravne posljedice na sve aspekte europske sigurnosti i stabilnosti”, naglasila je.
Grabar-Kitarović službeni posjet Rusiji počinje u Sočiju sastankom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Ruski čelnik Vladimir Putin dočekao je u srijedu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović u državnoj rezidenciji u Sočiju, ruskom ljetovalištu na Crnom moru, gdje će razgovarati o unapređenju zapostavljenih bilateralnih odnosa.
“Jako mi je drago sastati se s vama u Rusiji, drago mi je na prilici da popričamo o bilateralnim odnosima, ali i o regionalnim pitanjima. Dobrodošli”, rekao je Putin hrvatskoj predsjednici na početku sastanka u rezidenciji Bočarov ručej.
“Veselim se našim današnjim razgovorima i vjerujem da ćemo staviti novu stepenicu, odnosno otvoriti novu fazu u našim odnosima, raspravljajući o bilateralnim odnosima, prije svega o proširenju gospodarske suradnje, kulturne i svake druge, ali isto tako o pitanjima sigurnosti na području europskog kontinenta, posebno u našem susjedstvu na jugoistoku Europe i o pitanjima globalne sigurnosti u kojima Rusija igra bitnu ulogu”, kazala je predsjednica.
Također je rekla da u ovom trenutku između dvije zemlje postoji nekoliko otvorenih pitanja te izrazila uvjerenje da se o njima može razgovarati u okviru “otvorenog dijaloga međusobnog poštovanja”.
“Prije svega držim da možemo postaviti pozitivne pretpostavke za daljnje proširenje suradnje između Hrvatske i Rusije”, istaknula je.
Iskoristila je i prigodu da pozove Putina u službeni posjet Hrvatskoj.
Putin je podsjetio je da se ove godine obilježava 25. godišnjica diplomatskih odnosa između Ruske Federacije i RH i izrazio je zadovoljstvo zbog značajnog rasta trgovinske razmjene između dviju zemalja.
Također je izrazio uvjerenost da će svi njezini razgovori i susreti tijekom posjeta Rusiji koristiti odnosima dviju zemalja.
Ovo je prvi službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. godine, a ključni mu je cilj je “novi zamah u odnosima koji su godinama zapušteni”, doznaje se na Pantovčaku.
Putin je predsjedničin posjet Rusiji najavio prije otprilike dva tjedna prilikom primanja vjerodajnica novih veleposlanika, među kojima i hrvatskog Tončija Stanišića. Prethodno je Hrvatska dvije godine bila bez veleposlanika u Moskvi.
Putin je tom prigodom rekao, kako je prenio TASS, da “očekuje da će na predstojećim razgovorima biti postignuti sporazumi u političkom, ekonomskom i humanitarnom području, uključujući rješavanje pitanja vezanih za otvaranje ruskog znanstvenog i kulturnog centra u Zagrebu”.
Prema najavama, Grabar-Kitarović će u razgovorima s Putinom, uz bilateralna pitanja, poseban naglasak staviti na stabilnost jugoistoka Europe te na globalnu ulogu Ruske Federacije.
Hrvatska i Rusija imaju zajedničke interese u borbi protiv međunarodnog terorizma i svih oblika ekstremizama, kao i interes za stabilnost jugoistoka Europe.
Jedna od tema razgovora bit će situacija u Bosni i Hercegovini. Grabar-Kitarović je više puta izrazila zabrinutost procesima u BiH, posebice ističući zastoj u procesu pristupanju Europskoj uniji i NATO-u te zastoj u reformama. Kazala je i da u BiH ima tisuće radikaliziranih osoba koje predstavljaju potencijalnu sigurnosnu prijetnju na tragu islamskog terorizma, što je u toj zemlji izazvalo burne reakcije. I Hrvatska i Rusija se zalažu za jedinstvenu, suverenu, cjelovitu i stabilnu BiH i ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda, kažu na Pantovčaku.
Među temama razgovora svakako će biti Agrokor u koji su ruske banke, Sberbank i VTB, uložile veliki novac i očekuju povrat duga.
Ukrajinska kriza je također nezaobilazno pitanje, posebice nakon što je premijer Andrej Plenković ponudio Kijevu hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji okupiranih teritorija, što se Moskvi nikako nije svidjelo i izazvalo je dvije negativne reakcije ruskog ministarstva vanjskih poslova. Na Pantovčaku ističu da hrvatska vlada i predsjednica podržavaju punu provedbu sporazuma iz Minska i sve što se dogovori u okviru njega te da su hrvatska iskustva u mirnoj reintegraciji “dragocjena, ali mogu biti korisna samo ako se sve potpisnice minskog sporazuma za to zalažu”.
I problem zagađenja u Slavonskom Brodu, za koje je odgovorna rafinerije u Bosanskom Brodu u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft, naći će se na dnevnom redu, a velika je šansa da se postigne rješenje za to pitanje do kraja listopada, kažu izvori na Pantovčaku.
Nakon razgovora dvoje predsjednika bit će potpisan niz sporazuma, među kojima se ističu program suradnje ruskog i hrvatskog državnog odvjetništva i sporazum o kulturnoj suradnji.
U izaslanstvu koje sa sobom vodi predsjednica u Rusiju su, među ostalima, državna tajnica Zdravka Bušić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan. Oni će u nazočnosti dvoje predsjednika potpisati sporazume sa svojim ruskim kolegama.
Riječ je o protokolu o suradnji MUP-a RH i MUP-a RF, Provedbenom protokolu o readmisiji, Programu suradnje između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Generalnog tužiteljstva Ruske Federacije, Programu suradnje na području kulture za razdoblje 2018. – 2019., Nacrtu plana konzultacija između MVEP-a RH i MVP-a RF i Nacrtu memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država.
Izvor: Hina/narod.hr; Foto: fah
