Biskup Uzinić: Osobno vjerujem da politika nema veze s kanonizacijama
Biskup Mate Uzinić sa šibenskom kapom dijeli blagoslov u svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku
Svetkovina svetog Nikole Tavelića proslavljena je u utorak 14. studenoga u Nacionalnom svetištu svetog Nikole Tavelića, šibenskom samostanu Svetog Frane.
Središnje večernje misno slavlje predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić. Među dvadesetak svećenika koji su koncelebrirali bili su i provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević i generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić.
Slavlje je započelo pozdravnim riječima rektora Nacionalnog svetišta svetog Nikole Tavelića fra Ivana Bradarića. Dobrodošlicu je zaželio predvoditelju slavlja biskupu Uziniću i svim hodočasnicima. Biskup Uzinić zahvalio je rektoru Bradariću, a jednako tako i šibenskom biskupu Tomislavu Rogiću na pozivu da predvodi slavlje svetkovine svetog Nikole Tavelića. Za vrijeme mise pjevao je zbor župe svetog Antuna iz Zagreba.
U homiliji biskup Uzinić istaknuo je kako se danas sveti Nikola Tavelić dosta skromno štuje. Ponekad se čak s određenom rezerviranošću promatra, pa i politizira, njegovo mučeništvo i svetost. Govori se u stilu da je ono što je učinio bila ludost, te da je nama Hrvatima uvijek vjernima Svetoj Stolici trebalo dati sveca. A sv. Nikola je u tom trenutku bio najspremniji za tu ulogu. Slični se prijepori, ali i politizacija kanonizacije, doduše u obrnutom smislu, događa i u slučaju kanonizacije najpoznatijeg, pa usuđujem se reći, i najštovanijeg hrvatskog mučenika blaženog Alojzija Stepinca.
Osobno vjerujem da politika nema veze s kanonizacijama, barem je ne bi smjela imati, nego da se doista, parafraziram kardinala Pietra Parolina, sve događa u „Božje vrijeme”. U slučaju prvog hrvatskog sveca sv. Nikole Tavelića to se „Božje vrijeme” dogodilo pred gotovo pola stoljeća. Istovremeno se nadamo i molimo da se u slučaju bl. Alojzija Stepinca to „Božje vrijeme” dogoditi u što skorije vrijeme, rekao je biskup Uzinić.
Potom je govorio o mučeništvu Nikole Tavelića. Istaknuo je kako danas Nikolino mučeništvo izgleda čudno nama koji smo odgojeni u duhu Drugog vatikanskog sabora i njegovog pogleda na međureligijski dijalog. Međutim, istaknuo je biskup, u mučeništvu Nikole Tavelića mogu se uočiti sva osnovna obilježja kršćanskog mučeništva.
Biskup Uzinić istaknuo je kako je Nikola podnio mučeništvo u veoma izazovnom i provokativnom pokušaju da o Isusu Kristu progovori muslimanima. To može ostaviti dojam sličnost njegovog mučeništva sa suvremenim islamskim mučeništvom, koje je zapravo terorizam i zločin. To mi se čini opravdanim za kratku usporedbu, ali i isticanje bitne razlike između kršćanskog mučeništva sv. Nikole i onih koje radikalizirani islamski krugovi smatraju mučenicama, rekao je biskup.
Citirajući Hrvatsku enciklopediju, rekao je kako je u islamu mučenik ili šehid onaj tko je dao život za širenje vjere odnosno džihad, i takav musliman ide u raj. To nažalost, kod suvremenih islamskih terorista, vjerujem protivno pravom tumačenju islama, uključuje mržnju prema drugima i oduzimanje njihovih života, ali i života nevinih ljudi, muškaraca i žena. Oni su sijači mržnje, kojima je namjera ubiti druge, ne birajući tko su oni, kojeg su spola, dobi, rase, nacionalnosti i vjere. Vlastita smrti im je tek posljedica.
Za razliku od njih, u kršćanstvu mučenik ne umire za nešto, pa ni za širenje svoje vjere. Uvijek umire slijedeći zahtjevni put ljubavi Isusa Krista koji je taj zahtjevni put prošao prije njega. Kršćanski mučenik je ustrajni svjedok ljubavi koji nikad ne čine nasilje, nego ga uvijek podnosi. On nikad ne oduzima živote drugih, nego uvijek svoj vlastit život daruje iz ljubavi za druge. Sveti Nikola i njegova subraća, čuli smo, bijahu „vođeni odlukom da služe dobru nevjernika” i do kraja su tvrdili „da je Krist Sin Božji”. To su činili iz ljubavi prema onima kojima su govorili, rekao je.
Potom je biskup Uzinić uputio kako nasljedovati danas svetog Nikolu Tavelića. To ne možemo i ne smijemo učiniti tako što ćemo otići u Omarovu ili bili koju drugu džamiju. Nećemo to učiniti niti tako što ćemo priječiti islamskim vjernicima ostvarenje njihovih vjerničkih prava, kao ni neprimjerenim komentarima na račun muslimanskih izbjeglica koje, u velikoj većini, ne žele drugo doli malo mira i boljeg života za sebe i svoje obitelji. Kad bismo to činili, to ne bi bio navještaj evanđelja Isusa Krista i znak da smo vođeni brigom za njihovo dobro. Dapače, to bi bila izdaja Isusa Krista i njegovog evanđelja, pojasnio je.
Nikolu Tavelića možemo nasljedovati dosljednim življenjem u našem svakodnevnom životu i životnim okolnostima istih onih kršćanskih vrijednosti za koje su mučenici dali život. To je jednini kršćanski odgovor na sve izazove pred kojima se nalazimo, a izazovi koji se nalaze pred nama kršćanima ovog povijesnog trenutka su doista veliki. Jedan od njih su i izbjeglice.
Pozvani smo to činiti u okvirima vlastite obitelji i vlastitih kršćanskih zajednica, ali smo pozvani također to činiti u svijetu i društvu u kojima živimo, koji su za nas današnje kršćane često i Omarova džamija i kadija koji nas sudi i osuđuje. Tom smo svijetu i društvu dužni govoriti, riječima i još više vlastitim životom, o uzvišenom spasonosnom Kristovom nauku, rekao je dubrovački biskup.
Ne smijemo to činiti iz oholosti, kao da smo veći od drugih, ili zbog provokacije, kao da su oni od nas nevrjedniji, nego uvijek ponizno, vođeni iskrenom željom da služimo dobru drugih. Mi biskupi i svećenici smo to pozvani činiti na „klerički način”, a vi vjernici na „laički način”.
Želim u ovom trenutku odati priznanje brojnim udrugama civilnog društva koje danas svjedoče Isusa Krista u javnosti poput 40 dana za život, Pokreta za život i obitelj, U ime obitelji, Vigilare, SKAC-a, kao i Isusovačku službu za izbjeglice i drugima koji savjesno vrše svoje kršćansko poslanje u Crkvi i svijetu, ali pojedincima, osobito u svijetu znanosti, kulture, politike i medija.
Svima onima koji na „laički način”, izlažući se na način dostojan mučenika, često izrugani i oblaćeni, nerijetko nedovoljno shvaćeni i od nas, i klerika i laika, u Crkvi, čine velike napore u zauzimanju za život od začeća do prirodne smrti, za dostojanstvo braka i obitelji, za prava obespravljenih, izbjeglica, siromašnih, žrtava nasilja, za dostojanstvo čovjeka, za javno promicanje kršćanskih vrijednosti. Istovremeno upozoravam sve nas da se Isusa Krista i na klerički i na laički način navješćuje i brani samo poniznošću i nesebičnom ljubavlju prema svima, onakvom ljubavlju kakvom je on, Krist, ljubio nas do smrti, smrti na križu.
Ako nam se poziv da privatno i javno svjedočimo Isus Krista u poniznosti i ljubavi čini preteškim, sjetimo se sv. Nikole Tavelića, njegovog mučeništva, ali i njegove nebeske proslave koju je i službena Crkva priznala kad ga je proglasila svetim.
Biti kršćanin znači ići za Isusom Kristom. A za njim ide samo onaj tko se u ljubavi odriče samoga sebe i danomice uzima svoj križ, odnosno onaj tko iz ljubavi prema Bogu i braći gubi svoj život da bi spasio živote drugih. Ovo izgubiti život za druge, u sebi uključuje i ono temeljno kršćansko poslanje i poslanje Crkve, a to je navještaj da je Krist Sin Božji, što u konačnici znači biti mučenik, odnosno svjedok, zaključio je biskup Mate Uzinić.
MISIJA / ŠIBENSKA BISKUPIJA
