Sanacija odlagališta otpada na Karepovcu ima državni značaj
Sanacija odlagališta otpada na Karepovcu je jedan od najvažnijih projekata za grad Split, jer najviše utiče na kvalitetu života svih građana, a ne samo onih koji žive u njegovoj blizini. To je rečeno na danas održanom skupu u prostorijama Mjesnog odbora Kamen, kojeg su organizirali Grad Split i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u namjeri da građane, ne samo tog odbora, nego i druge Splićane, aktiviste ekoloških udruga te zainteresiranu javnost upoznaju s budućim aktivnostima u provedbi projekta sanacije. S građanima su se tako, uz gradonačelnika Andru Krstulovića Oparu i Aleksandru Čilić – načelnicu Sektora zaštite okoliša u Fondu, razgovarali i projektant Davor Barać, predstavnici izvođača radova prokurist tvrtke G.T. Trade d.o.o. i Eurco d.d., Arsen Zoran Tonšić i Marin Mlinar te direktor „Čistoće“ Miroslav Delić.
Izražavajući zadovoljstvo početkom procesa sanacije na, kako je rekao, „možda najvećem gradilištu na hrvatskom jugu“, splitski gradonačelnik je istakao kako je skup organiziran ne samo radi informiranja javnosti nego i zato da se i neposrednom kontaktu s građanima podijele razmišljanja, iskustva te informacije o stanju i realizaciji ovog velikog projekta, dodavši da ovo neće biti i zadnji ovakav skup. „Ovo što radimo je radi bolje jasnoće i potpore sugrađana, ali i modificiranja naših daljnjih poteza u upravljanju ovim najznačajnijim zahvatom na početku mandata. Ovo smo čekali niz desetljeća. Zadovoljstvo mi je da postoji suglasje političkih snaga, najvećeg dijela građana i medija, da ono što radimo je potrebno“, kazao je gradonačelnik Krstulović Opara. Osvrčući se na primjedbe kako se s početkom radova intenzivnije šire neugodni mirisi s odlagališta rekao je da mu „čak nije ni mrsko što je zasmrdilo u gradu, jer su svi Splićani shvatili s čime se suočavaju ljudi već desetljećima u neposrednoj blizini odlagališta. Završavamo tu priču i idemo u suvremeni način gospodarenja otpadom. Do početka veljače ćemo krenuti s planom upravljanja otpadom i moramo dostići evropski prosjek – 50 posto razvrstanog otpada na vratima doma. Kada to postignemo onda ćemo moći govoriti o biseru Mediterana, turističkoj destinaciji, zdravom gradu“, rekao je poduprvši zanimanje građana za taj problem, naglasivši kako je to „najvažnije – razvrstavati i od smeća praviti koristan otpad“. S tim u vezi je istakao da radovi ne završavaju okončanjem poslova na fazi A, nego „stavljanjem u funkciju Regionalnog centra u Lećevici i odlaskom kamiona koji dovoze smeće ovdje – u srce grada“.
Direktor Delić je pak kazao da u Čistoći već postoji razrađen koncept koji proizlazi iz EU uredbe o razvrstavanju te da je najveći dio spremnika već spreman, 15 milijuna kuna je osigurano za nove u 2018. godini te da se čeka odluka o mjestima na koja će se postaviti. Pritom je upozorio na to da će posao razvrstavanja biti zajednički, kako Grada i Čistoće, tako i samih građana, bez kojih se to neće moći uspješno provoditi.
Na upite građana o sigurnosti, zagađenosti zraka i nepredviđenim opasnostima, načelnica Čilić i predstavnici projektanta, odnosno izvođača, su istakli kako su natječaji, od onog za projektnu dokumentaciju, do ostalih klauzula vezanih uz izvođenje radova sadržavali najviše međunarodne standarde. Također, da su izvođači izabrani između četiri natjecatelja, kao i da je rok realizacije od 30 mjeseci sasvim realno postavljen. Ujedno, predstavnici izvođača radova su istakli brojne reference navodeći primjere sličnih ili čak istovjetnih radova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji.
Što se tiče plinova prokurist Tonšić je naglasio da se provodi stalni nadzor, ne samo zbog građana, nego i zbog radnika koji vrše radove na odlagalištu te je napomenuo kako je i on sam svakodnevno na radilištu. Pojašnjavajući da se s istočne strane uklanjaju nanosi otpada odloženi tu posljednjih 4-5 godina kazao je da se oni prenose na tzv. gornju kapu, čime će se zapadni dio odlagališta podići za cca 8,5 metara. „Pritom ćemo voditi računa da radove uskladimo sa klimatskim uvjetima, kako bi se smanjilo širenje smrada. Ujedno, prenosi se otpad u kojem nema azbesta pa ni to nebi trebalo zabrinjavati građane“, kazao je Tonšić.
Načelnica Čilić je spominjući podatak da je u Hrvatskoj do nedavno bilo čak 300 odlagališta, kazala kako ih je danas 120, od kojih je 60 sanirano, a Split je „ušao“ u grupu njih 17 na kojima je sanacija u toku. „Karepovac je drugo po veličini odlagalište u Hrvatskoj, nakon Jakuševca, koji je u srcu Zagreba pa je jasno da on nema samo regionalni nego i državni značaj. Fond će u njegovoj sanaciji sudjelovati sa 40 posto sredstava, a već je platio 11,6 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju i otkup zemljišta“, kazala je Čilić. Na upit zašto se sanacija provodi zatrpavanjem, a ne potpunim uklanjanjem nataloženog otpada odgovorila je kako se svi stručnjaci i ekolozi slažu da ne treba iskapati tamo gdje nije nužno i ne postoje druga rješenja te da je ova varijanta i ekonomski i tehnički najprihvatljivija te da u Hrvatskoj nema tih novaca s kojima bi se platilo premještanje više od 6 milijuna kubnih metara otpada.
Vice Mihanović, predsjednik kotara Mejaši je izrazio zadovoljstvo početkom radova. „Hvala Gradu jer je našao snage da nakon poništenog natječaja ipak krene u realizaciju ovog velikog projekta. Nas zanima i što će biti tu kada se završi sanacija. Vjerujem da će gradonačelnik, kao u slučaju Žnjana građanima pružiti priliku da se uključe u odlučivanje o budućnosti Karepovca“, kazao je Mihanović, na što mu je gradonačelnik odgovorio da će se u toku zadnje faze sanacije provesti slična anketa među građanima, kako bi se moglo od njih samih čuti koje bi sadržaje najradije vidjeli na ozelenjenom Karepovcu.
Da nema alternative sanaciji Karepovca rekao je i Tihomir Barić iz Građanske inicijative „Karepovac-drugo lice Splita“. I on je izrazio konačno započetom sanacijom. „Počnimo napokon vjerovati našim stručnjacima. Treba izdržati još samo 5-6 mjeseci. Kad smo izdržali 50-60 godina možemo i još to malo mjeseci. Ne mora to sutra biti golf igralište kao u Ljubljani, možda sam i pretenciozno rekao da je to drugi Marjan, ali neka bude nekakva sportsko-rekreacijska zona u kojoj ćemo se svi osjećati lijepo i ugodno“, zaključio je Barić i pobrao pljesak prepune sale.
Izvor: split.hr
