U Širokom Brijegu predstavljene knjige “Otkopana istina Širokog Brijega” i “Od Širokog do Bleiburga i nazad”
Široki Brijeg, 13. studenoga 2017. – U organizaciji Povjerenstva za istraživanje grobišta iz Drugog svjetskog rata i poraća na području grada Širokog Brijega (Povjerenstvo), Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« te Matice hrvatske – ogranak Široki Brijeg, večeras su u kinu Borak na Širokom Brijegu predstavljene dvije knjige: »Otkopana istina Širokog Brijega« (600 str.), koju je priredilo uredničko vijeće na čelu s Perom Kožulom, i »Od Širokog do Bleiburga i nazad« (580 str.), autora Velimira Mabića. Ove knjige su plod osmogodišnjega istraživačkog rada na prikupljanju vjerodostojnih informacija o događajima s kraja Drugoga svjetskog rata i poraća u Širokom Brijegu, utemeljenih na autoriziranim iskazima svjedoka.
U samom uvodu u ovaj jedinstveni događaj nazočnima se prigodnim riječima obratio Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega, koji je zahvalio članovima Povjerenstva na velikom trudu i radu iz čega su proizišle knjige o istini do koje se ipak došlo, o stradanjima Širokobriježana s kraja Drugog svjetskog rata i poraća. »Nažalost, previše je onih koji ignoriraju ovu istinu, čak i kompetentnih ljudi, kako u ovoj državi tako i u susjednoj«, rekao je gradonačelnik Kraljević.
Pogovor za obje knjige napisao je Zdenko Ćosić predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) koji je rekao da ovo nisu uobičajene knjige, te da je doslovno i metaforički s ovim knjigama otkopana istina Širokog Brijega.
Pero Kožul, glavni urednik knjige »Otkopana istina Širokog Brijega« i pročelnik Povjerenstva najprije je postavio pitanje sebi i nazočnima zašto se vraćati na prošla vremena, dajući odgovor: »Zbog povijesne nepravde i laži te civilizacijskog čina odavanja ljudskog pijeteta prema nedužnim žrtvama. Jugokomunistička vlast svim je raspoloživim sredstvima 50 dugih i mračnih godina čvrsto držala i nadzirala naš cjelokupni javni život. Takozvana “narodna vlast” neograničenim je količinama laži punila kulturni, obrazovni, izdavački i svaki drugi prostor. Veličala je navodne ratne pobjede, slavila svoje junake, klicala nepostojećem bratstvu i jedinstvu. Takva vlast posebno se obrušila na hrvatski narod na prostoru naših krajeva.« Kožul je iznio podatke o radu Povjerenstva na čijem je čelu istaknuvši da je prema popisu prije Drugog svjetskog rata, 1938., Široki Brijeg imao 23.341 stanovnika, te da je stopa rasta bila na razini stope u BiH. Da se tako nastavilo, danas, 72 godine kasnije, Široki Brijeg imao bi oko 50.000 stanovnika.«
»U knjizi-zborniku “Od Širokog do Bleiburga i nazad”, koju večeras ovdje stavljamo pred vas, riječ je o brojnim svjedočenjima pripadnika Oružanih snaga Nezavisne Države Hrvatske, naših običnih domaćih ljudi koji su imali sreću preživjeti ratne strahote, ali i o jednom broju svjedočenja suvremenika koji su također imali što reći o onim teškim vremenima. Osobno sam ponosan što sam pomogao da životno-ratne priče i ovih ljudi ugledaju svjetlo dana. Nisu se oni trsili pričati niti su svoju priču nametali, oni su mučili svoju muku, vidali svoje rane, živjeli i šutjeli,« rekao je na početku svog izlaganja Velimir Mabić, autor knjige »Od Širokog do Bleiburga i nazad«. Mabić se u svom izlaganju osvrnuo na nekoliko događaja koji su obilježili sami kraj Drugog svjetskog rata u Širokom Brijegu navodeći između ostalih »Kuljića djecu«, njih petero koji su strijeljani na Brigu, dvije Dragice iz Izbična, stravična ubojstva nedužnih svećenika – franjevaca, osuđenog za pomaganje Križarima Iliju Mikulića Jukića, obitelji Gilja koji su ostali bez pet sinova, zaključivši svoje izlaganje riječima: »Širokim Brijegom nije hodalo veće zlo od partizansko-komunističkog u zadnjoj fazi Drugoga svjetskog rata i u godinama poraća, a u Boga se ufamo da nikad više i ne će«.
»Društvenu zajednicu, na čelu s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem i predsjednikom Vlade ŽZH Zdenkom Ćosićem, povijest će upamtiti i po velikim potezima glede naših pobijenih, kako fratara tako i svih ostalih. Grad Široki Brijeg 7. veljače je proglasio Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk te negdašnju zaobilaznicu, koja je potpuno nepotrebno prošla franjevačkim žrtvoslovnim mjestom, nazvao Ulicom pobijenih franjevaca. Kad ih Crkva proglasi mučenicima, onda će to postati Ulica franjevačkih mučenika. ŽZH imenovala je 7. veljače Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja. Hvala i svima ostalima koji su sudjelovali u ovome«, rekao je između ostalog vicepostulator fra Miljenko Stojić.
Mons. dr. Mile Bogović, biskup u miru, recenzent knjige »Otkopana istina Širokog Brijega«, pohvalio je rad Povjerenstva istaknuvši da ovako nešto cjelovito i podrobno opisano o stradanjima širokobriješkog puka nema u Republici Hrvatskoj te da ovaj način rada treba tamo prenijeti. Naglasio je da bez obzira što izostaje potpora s državne razine, ipak postoji puna potpora lokalnih vlasti. »Ova knjiga je doprinos spašavanju hrvatske povijesti«, rekao je na kraju svog izlaganja mons. dr. Mile Bogović.
Dr. Mario Jareb, povjesničar, predstavljajući knjigu »Od Širokog do Bleiburga i nazad«, rekao je da je ova knjiga važan izvor za proučavanje šire problematike s kraja Drugog svjetskog rata te da će zacijelo poslužiti povjesničarima za stvaranje novih radova.
Kako knjige navode, utvrđeno je da je u 161 neotkopanom grobištu na prostoru Širokog Brijega od 550 do 600 žrtava, a u 12 do sada otkopanih grobišta ekshumirano je 149 žrtava. Prema podatcima Povjerenstva na prostoru Širokog Brijega na temelju osam godina istraživanja, 278 uzetih iskaza (svjedočenja) od 225 svjedoka, te drugih prikupljenih podataka, s prostora Širokog Brijega u Drugom svjetskom ratu stradalo je 2.165 žrtava. A kad su jugokomunisti osvojili Široki Brijeg napravili su oko 330 što većih, što manjih, stratišta i grobišta. Tijekom godina, u šutnji i krišom, obitelji su same iz nekih otkopali posmrtne ostatke svojih najbližih.
Izvor: Vicepostulatura Široki Brijeg/hercegbosna.org
