(FOTO) “Koracima nade u istinu” 2018. godine
U nedjelju 21. siječnja 2018. godine održana je deseta molitvena hodnja „Koracima nade u istinu“ kojom je obilježena 25. obljetnica oslobodilačke operacije „Maslenica 93“. Hodnju je organizirala Udruga „Žene u Domovinskom ratu – Zadar“ u suradnji s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata s područja općine Posedarje, općine Novigrad i grada Benkovca. Hodnji su se pridružili branitelji iz cijele Hrvatske.
Slika 1. Žene u Domovinskom ratu Zadar
Nakon uspješno izvedene operacije „Maslenica“, kodnog imena „Gusar“, koja je izvedena od 22. do 27. siječnja 1993. godine uslijedile su teške bitke za očuvanje dostignutih crta. Borbe su trajale do travnja 1993. godine na svim pozicijama zadarskog zaleđa. U obrani zadarskog zaleđa sudjelovale su vojne postrojbe iz cijele Hrvatske, najveći teret oslobađanja i obrane oslobođenog teritorija podnijele su 4., 3. i 2. gardijska brigada koje su imale i najviše poginulih i ranjenih. Najkrvavije i najteže bitke vodile su se za Kašić, Novigrad i Škabrnju. U akciji Maslenica i obrani oslobođenog teritorija do 31. ožujka 1993. godine poginulo je 127 branitelja.
Odluku o operaciji Maslenica donio je predsjednik dr. Franjo Tuđman, a plan i izvršenje je povjereno generalu Janku Bobetku sa suradnicima. Cilj operacije bio je odbaciti neprijatelja iz predgrađa Zadra, iz Rovanjske, s Novskog ždrila i Maslenice, Novigrada i okolnih mjesta kao i oslobađanje zračne luke Zemunik i sela Škabrnja. Postavljeni ciljevi ograničene operacije „Maslenica“ ostvareni su do 27. siječnja 1993. godine.
Međunarodna je zajednica izvršila snažan pritisak na Hrvatsku i zatražila povlačenje s oslobođenih područja (Rezolucija UN-a 802. od 25.01.1993.) na početne položaje što Hrvatska nije prihvatila. Srpska vojska Krajine je uz snažnu podršku Srbije (SR Jugoslavije) pokrenula operaciju „Čelik“ kojom je željela ponovno zauzeti oslobođeno zadarsko zaleđe. Za protunapad su prikupljene ponajbolje srpske postrojbe iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, u borbama je sudjelovalo od 4300 do 5000 agresorskih vojnika. Operacija „Maslenica“ i obrana oslobođenog teritorija bili su od vrlo velike važnosti za Republiku Hrvatsku, a posebno za južnu Hrvatsku jer je tom operacijom povezana sjeverna s južnom Hrvatskom. Bila je to bitka važna za opstojnost Republike Hrvatske u njenim granicama jer je agresor htio odvojiti južnu Hrvatsku od Hrvatske.
Kod Zelenog Hrasta je spomenik poginulim pripadnicima 4. gardijske brigade. Četvrta gardijska brigada bila je udarna snaga pri oslobađanju zadarskog zaleđa.
Slika 2. Spomenik kod Zelenog Hrasta
Kašić je bio vrlo važno mjesto zbog svog dominantnog položaja u Ravnim kotarima pa je agresor započeo napad prvog veljače 1993. godine. Crte obrane nisu bile utvrđene jer je nedostajalo ljudstva, nije bilo vremena ni mehanizacije za ukopavanje i utvrđivanje obrambene crte. Četvrtu gardijsku brigadu došla je zamijeniti 3. gardijska brigada. Slavonci su došli iz slavonske ravnice na krški teren zadarskog zaleđa i morali su se prilagoditi teškim uvjetima ratovanja na kršu. Slavonci su helikopterima prebačeni na zadarsko ratište odmah na prvu crtu bojišnice jer nije bilo vremena za postepeno uključivanje u borbu. U obrani zadarskog zaleđa smrtno je stradalo 36 vojnika 3. gardijske brigade.
Slika 3. Spomenik u Kašiću
Borbe za Kašić su bile jako teške i mjesto je prelazilo u ruke agresora i ponovno vraćeno u hrvatske. U konačnici je Kašić obranjen, a time i Zadar, Dalmacija i Hrvatska. Nakon neuspjeha kod Kašića (najžešće borbe su se vodile od 1. do 5. veljače), neprijatelj je svoje glavne udare usmjerio na Novigrad (od 7. veljače 1993.).
Slika 4. Na mlađima svijet ostaje
Slika 5. Smilčić-Paljuv
Slika 6. Stjegonoše
Pripadnici IX. bojne HOS-a „Rafael vitez Boban“ su herojski branili Škabrnju i onemogućili prodor nepijatelju prema Zadru. Kasnije je zbog nepovoljnog položaja za obranu i zbog ljudskih gubitaka Škabrnja bila napuštena te ponovno oslobođena u operaciji „Oluja“.
Sudionici hodnje su nakon blagoslova kod Zelenog Hrasta krenuli preko Islama Latinskog, Islama Grčkog, Kašića, Smilčića, Paljuva, Novigradskog groblja do crkve sv. Rozarije u Pridrazi. Hodnji su se pridružili branitelji iz cijele Hrvatske. Sveta misa je održana u Paljuvu.
Slika 7. Paljuv
Slika 8. Put Novigrada
Slika 9. Pridraga
Sudionici hodnje su odali počast poginulima i zahvalnost osloboditeljima zadarskog zaleđa. Kiša nije smetala sudionicima hodnje da krenu na ophodnju od 25 kilometara i da posjete spomen obilježja, da pročitaju imena poginulih branitelja i zapale svijeće. Poslijepodne se vrijeme proljepšalo, oblaci su nestali i ukazao se krasan pogled na vrhove Velebita pod snijegom. Oganizacija hodnje i druženja je bila izvrsna.
Operacija Maslenica imala je veliko značenje jer je tom operacijom spojen sjever i jug Hrvatske, deblokiran je grad Zadar. U vojnom i moralnom smislu operacija je unatoč velikih gubitaka bila neprocjenjiva za daljnji tijek rata u Hrvatskoj.
Hvala Udruzi “Žene u Domovinskom ratu – Zadar” na promicanju istine o Domovinskom ratu, na promicanju istine o braniteljima kojima moramo zahvaliti što imamo svoju državu Hrvatsku.
Dr. sc. Marko Jukić/HUB
