Jedno pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu, koje uzrokuje opekline, udvostručuje šansu za zloćudni rak kože
Suncu smo izloženi tijekom cijele godine – na plaži, u planinama, na skijanju, na poslu i svakodnevnim poslovima na otvorenom tijekom rekreacije, kroz staklo, ali i za oblačna vremena, upozoravaju dermatolozi.
Podsjećaju na to da naša koža kao najveći tjelesni organ sve greške, pretjerivanja i oštećenja pamti i zbraja, i što je najgore “uzvrati”, pa nije čudno što nam se neodgovorno izlaganje suncu u djetinjstvu osvećuje u zrelim godinama melanomom, zloćudnim rakom kože.
Tradicionalno smo navikli da se preventivni pregledi za rano otkrivanje zloćudnih promjena na koži organizira u proljeće, u vrijeme kada se više boravi na otvorenom, prije sezone sunčanja i kupanja, i da sve te akcije rezultiraju otkrivanjem zloćudnih promjena u početnoj fazi. I kampanja poput “Euromelanoma Day”, kroz koju se svakog svibnja poziva na besplatne preventivne dermatološke preglede pod geslom – da imamo samo jednu kožu i da je čuvamo, rezultiraju iz godine u godinu sve boljim odazivom građana, što već premašuje kapacitet dermatologa, ali i svjedoči o tome da se povećava svijest ljudi o ovoj podmukloj i potencijalno smrtonosnoj bolesti. No, i u ostalom dijelu godine korisno je češće baciti oko na svoju kožu.
Stručnjaci tvrde da je rizik obolijevanja od raka kože u cjelini nemoguće prevladati, ali ga je moguće zdravim načinom života i razboritim izlaganjem suncu značajno ograničiti, to više što melanom posljednjih godina postaje bolest mladih ljudi u dobi između 25. i 44. godine života, dok je nekada to bila bolest starijih. Na sreću, devedeset posto rano otkrivenih melanoma uspješno se liječi.
– Temeljni cilj preventivnih projekata je rano otkrivanje melanoma, jer to omogućuje uspješno liječenje – kaže prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić, dermatologinja splitskog KBC-a. Ona dodaje da širu javnost treba podučiti o posljedicama nepromišljenog ponašanja na suncu, pravilnim načinima zaštite te o važnosti samopregleda. Poseban naglasak stavila bih na djecu i mlade do 18. godine.
Naime, upravo do tada koža zaprimi oko 80 posto ukupnog sunčeva zračenja tijekom života, a baš ova populacija zbog svojih godina misli da su zbog mladosti izuzeti od opasnosti – ističe dr. Puizina-Ivić.
– Za ilustraciju, samo jedno pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu, koje uzrokuje opeklinu s pojavom mjehura, udvostručuje mogućnost obolijevanja od melanoma kasnije u životu. Podsjetimo, riječ je o jednom od najmalignijih tumora kože koji se vrlo brzo širi preko limfe i krvi, a pojavljuje se uglavnom u bijelaca. Melanomi najčešće nastaju iz pigmentiranih madeža, no mogu nastati i na mjestima bez ikakvih prethodnih promjena – kazala nam je dr. Puizina Ivić.
Porast broja oboljelih
Karcinomi kože danas su u stalnom porastu, otkriva dermatologinja, a među njima su najčešći bazocelularni i planocelularni tumor. Bazocelularni ili bazaliom je tumor za kojega se drži da je polumaligan, jer skoro nikada ne pravi metastaze. Ono “skoro” odnosi se na jako mali broj opisanih u literaturi koji su napravili metastazu, bilo da su razorili kakvu podležeću žilu, bilo da je došlo do otrgnuća djelića tumora koji je ušao u krvnu ili limfnu struju. Inače se ove vrste tumora javljaju u starijih osoba.
Bazaliom se razvija od početka kao tumor, odnosno karcinom, što znači da mu ne prethodi nikakva prethodna kožna promjena. Javlja se obično na koži koja je izložena djelovanju sunca, a to je poglavito koža lica, vrata i dekoltea. Planocelularni karcinomi ili spinaliomi su pravi maligni tumori koju mogu napraviti metastaze kao i svaki drugi tumor unutrašnjih organa.
Stoga valja obavezno započeti prevenciju i liječenje što ranije. Srećom se spinaliomi javljaju 3 do 4 puta rjeđe od bazalioma i često se viđaju na donjoj usni, i tada ga treba pravovremeno odstraniti kako ne bi došlo do pojave metastaza, budući da je donja usna jako dobro opskrbljena limfnim i krvnim žilama, što omogućava brzu pojavu metastaza, pojašnjava dr. Puizina Ivić.
Faktori rizika
•• Svijetli fototip – osobe izrazito svijetle puti •• Genetski čimbenici (melanom u obitelji)
•• Učestale opekline od sunca •• Upotreba solarija
•• Pušenje •• Velik broj madeža na tijelu
Kako otkriti melanom?- ABECEDA samopregleda
Kako otkriti melanom? Rani znakovi razvoja melanoma uključuju promjene u boji, obliku i veličini postojećih madeža ili u slučaju razvoja nodularnog melanoma – pojave kvržice bilo gdje na koži. U kasnijim fazama razvoja bolesti madeži mogu svrbjeti, krvariti i gnojiti se. Stoga bi ljudi koji imaju tijelo posuto madežima i oni čiji su članovi obitelji bolovali od malignog melanoma trebali ići na dermatološke preglede barem dva puta godišnje. Nažalost, za sada ne postoji krvni test kojim bi se moglo ustanoviti postojanje melanoma, pa je iskustvo dermatologa još uvijek najvažniji način kojim se otkriva melanom upotrebom dermatoskopa koji uvećavaju strukturu madeža za 10 do 70-ak puta. Ono što možete učiniti sami jest redovito obavljati samopregled madeža prema pravilima ABECEDE, što uključuje pet važnih odgovora. •• A symetry/asimetrija – Kakvog je oblika madež? (simetričan ili asimetričan)
•• B order/rubovi – Kakav mu je rub? (pravilan i ravan ili nepravilan i nazubljen) •• C olor/boja – Koliko ima boja? (jedna ili više nijansi)
•• D imension/dijametar – Koje je veličine? (do 5 mm ili veći) •• E levacija/uzdignuće – Jeste li primijetili promjene prema ovim kriterijima?
Pogled u zrcalo
Prilikom samopregleda pažljivo pregledavajte lice, uši i vlasište, zatim dlanove i unutrašnji dio podlaktice i nadlaktice, te laktova i pazuha. Temeljito pregledajte vrat, trbuh i prsi te pred zrcalom uz pomoć malog ručnog ogledala stražnji dio vrata, ramena i leđa, stražnji dio bedara i stražnjice. U sjedećem položaju pregledajte unutarnje strane bedara, natkoljenice i stopala. Ne zaboravite nokte i genitalije.
Izvor: Slobodna Dalmacija
