Toksikolog Franjo Plavšić: Plinovi s Karepovca su neugodni, ali neće vam naštetiti. No, ako na smetlištu ima poljoprivrednih kemikalija, to je druga priča
Ne treba vam nikakva mjerna stanica da potvrdi ono što vaš nos osjeća – grad nam smrdi za povratit, a jedine službene riječi koje nam nadležni upućuju su – Splite, izdrži!
Svi se s pravom pitaju trebamo li to trpjeti, ima li kakav drugi način da se smeće presloži, a da se ne pogušimo od smrada. Konačno, zabilježene su povišene koncentracije amonijaka u zraku. Tijekom noći s četvrtka na petak amonijak je prema mjerenjima NZJZ-a prešao granične satne vrijednosti od 100 mikrograma po kubičnom metru. U ponoć je izmjereno 128.20 a u pet sati 107.70. Merkaptani su također skočili. U jednom trenutku izmjereno je 4.61 mikrogram po kubičnom metru dok je granična vrijednost 3. Logično pitanje, hoćemo li sve ovo moći izdržati, hoćemo li se razboljeti?! Ugledni kemičar i toksikolog prof. dr. Franjo Plavšić kaže nam da su amonijak i vodikovi sulfidi vrlo neugodni zbog smrada, no neće izazvati neke velike štete kod ljudi.
– Ta prekoračenja o kojima govorite nisu tako strašna, ali su nepropisna. Svakako se treba držati granica, pa bi na to trebali paziti oni koji saniraju Karepovac. Jasno je da mnogima smeta smrad prilikom udisanja pa mogu imati mučnine, dok će drugi moći to trpjeti. Amonijak je vrlo neugodan, ali prisutan je u čovjekovom staništu otkako je pripitomio životinje. Sumporovodik je prisutan svuda gdje se raspada organski materijal. No, sve je to neopasno dok je u propisanim granicama. Svakako je važno da ta sanacija što prije završi jer je sada smanjena kvaliteta života stanovnicima Splita – rekao nam je prof. Plavšić koji je pratio sanaciju zagrebačkog odlagališta Jakuševac, gdje se također osjećao smrad i to mjesecima, uključujući i ljeto. No, tome su doskočili vodenim sprejevima.
Treba istražiti vodu
– Mjerenjima smo utvrdili da su na Jakuševcu od amonijaka puno veći problem aerosoli, sitne suhe čestice prašine koje se tijekom rada na odlagalištu podižu. One su u sebi nosile teške metale i svakakve kemikalije jer su ta odlagališta poludivlja. Poznato je da se tamo odlagalo svašta, čak i bačve s opasnim kemikalijama od poljoprivrede. Tada smo propisali da se na Jakuševcu koristi prskanje vodenim sprejevima koji su oborili tu prašinu, ali i uklonili neugodne mirise jer se amonijak otapao u tom spreju, no ne i merkaptani. Nisam čuo da su na Karepovcu našli takve opasne kemikalije, ali nije isključeno da i toga ima, no to morate pitati ljude koji tamo rade. Ono što je mene najviše brinulo u Zagrebu je mogućnost eksplozije metana, pa smo uveli jako stroge mjere prevencije, kao i zaštite radnika. Metan je opasan, krije se ispod smeća i lako se zapali – govori nam ovaj stručnjak.
Zapitali smo ga ima li kakvih saznanja kuda idu procjedne vode s Karepovca, no odgovorio nam je negativno. – Zbog sličnih sumnji, svojedobno se analiziralo izvorište Omble zbog blizine dubrovačkog odlagališta, no srećom nije potvrđeno nikakvo zagađenje. No, kada je riječ o krškom području nikad se ne zna. Trebalo bi i u Splitu napraviti opsežno istraživanje po pitanju voda – smatra prof. Plavšić.
Izvor: Slobodna Dalmacija
