Budućnost hrane i poljoprivrede
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta na svojoj je sjednici održanoj u Strasbourgu ovog tjedna raspravljao o izvješću „Budućnost hrane i poljoprivrede“ koju je u ime Kluba Europske pučke stranke (EPP) sastavio njemački zastupnik Herbert Dorfmann.
Dorfmann pozdravlja namjeru da se Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) pojednostavi i modernizira, no u svom izvješću naglašava da cjelovitost jedinstvenog tržišta i istinska zajednička politika moraju biti najvažniji prioriteti reforme. Između ostalog poziva Komisiju da državama članicama i regijama omogući veću fleksibilnost u okviru pravila „de minimis“ za poljoprivredu te smatra da je potrebno zadržati postojeću strukturu sastavljenu od dvaju stupova, osobito prvi stup koji je namijenjen za dohodovnu potporu poljoprivrednika.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pohvalila je nacrt Izvješća svoga kolege te je kazala kako je „mišljenje hrvatskih poljoprivrednika i stručnih udruženja o ovom nacrtu dokumenta uglavnom pozitivno“. Ona smatra kako postoji prostor za unaprjeđenje i otklanjanje nedostataka na kojima bi trebalo poraditi do njegove završne verzije te je najavila da će podnijeti amandmane. Petir smatra da veći naglasak treba staviti na važnost ZPP-a u podizanju prihoda u poljoprivredi i ruralnim prostorima.
„Prosječni prihod poljoprivrednika u EU je niži od prosječnog prihoda u drugim gospodarskim sektorima što poljoprivredu čini neatraktivnim zanimanjem. Loši rezultati su već vidljivi, pogotovo u prosječnoj starosti nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što iziskuje neodgodivu generacijsku obnovu. Zato se i kod prijedloga za pravedniju raspodjelu izravnih plaćanja, uz predložene elemente, moraju razmotriti i razlike u dohotku poljoprivrednika“, kazala je Petir.
Ona je također naglasila kako „treba poraditi i na tome da se uvjeti pristupa kapitalu i razina kamatnih stopa za poljoprivrednike ujednače na razini zajedničkog tržišta kako ne bi bilo diskriminacije koja danas postoji“.
Ukazala je i na važnost šumarstva i bioekonomije koji u ovom Izvješću nisu spomenuti premda predstavljaju značajan izvor dodatnog prihoda ruralnih područja. Petir smatra kako prepoznavanje značaja tog sektora i mogućnosti koje on daje u podizanju kvalitete života u ruralnim prostorima moraju uzeti u obzir, ali tako da se poštuje nadležnost država članica.
„U Hrvatskoj u potpunosti podržavamo orijentaciju izvješća prema usmjerenim potporama na mala obiteljska gospodarstva jer su ona strateški važna za budućnost poljoprivrede i ruralnog razvoja“, napominje Petir.
Komisija je u studenom 2017. donijela komunikaciju o modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) „Budućnost hrane i poljoprivredeˮ čiji je cilj pružiti osnovu i okvir za raspravu između svih relevantnih dionika u 27 država članica EU-a.
U novom kontekstu ZPP-a Europska komisija razmatra vodeću ulogu poljoprivrede na globalnom planu koji jamči sigurnu opskrbu hranom za 500 milijuna građana Unije. Ističe poljoprivrednike kao prave čuvare prirodnog okoliša s obzirom na to da se brinu o prirodnim resursima na 48% površine EU te još na 36% ako se uračuna šumarstvo.
Nakon Komunikacije uslijedit će zakonodavni prijedlozi kao pravna osnova za sljedeće programsko razdoblje 2020. – 2027. Prijedlozi će biti objavljeni nakon donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) predviđenog za svibanj 2018.
Izvor: hu-benedikt.hr
