Slučaj Blažeković otkrio nam je kako nužna mentalna preobrazba u hrvatskom društvu još nije niti otpočela
Slučaj HNS-ovca Borisa Blažekovića koji je sa završenom srednjom školom iz cestovnog prometa i bez potrebnog iskustva trebao postati hrvatski generalni konzul u New Yorku sretno je završio. Nakon niza medijskih napisa i peticije hrvatske zajednice u New Yorku predsjednica i premijer odbili su staviti svoj potpis na njegovo imenovanje.
Ne samo da njegov slučaj iznova razotkriva svu bijedu političke trgovine u Hrvatskoj i izostanak minimalnih kriterija za postavljanje osoba na određene pozicije, nego nam otkriva jednu, još tužniju istinu. Dugotrajan proces mijenjanja vrijednosnog sustava kao preduvjeta za bilo kakvu promjenu u hrvatskom društvu još nije niti otpočeo! Štoviše, ni ne nazire se na obzoru među političkim elitama, upravo onima koji bi nam kroz zakone i njihovu provedbu, ali i poticanjem takve atmosfere u društvu osobnim primjerima i načinom vladanja trebali osigurati uvjete za nužnu i kolektivnu mentalnu preobrazbu.
Uspjeli stvoriti državu u kojoj sada izumiremo
Od ‘stoljeća sedmog’ mali je hrvatski narod uspio opstati i preživjeti sve povijesne oluje i tuđi jaram da bi unatoč svemu i svima stvorio svoju državu u kojoj sada nestaje, izumire ili iz nje iseljava. Negativni populacijski trendovi nisu specifičnost Hrvatske nego većine razvijenih zemalja i na njih utječe niz faktora od kojih na neke možemo utjecati, a na neke ne.
Međutim, mi još nismo ništa konkretno učinili kako bi spriječili demografski slom Hrvatske, osim donošenja parcijalnih mjera, poput povećanja rodiljnih naknada, obećanja o dvosmjenskom radu vrtića i sl. Kako je lijepo ‘detektirao’ jedan stručnjak; demografski oporavak ne može biti pitanje jednog ministarstva, jednog činovnika ili jedne pelene više – on mora biti u fokusu cijelog društva i prioritet svake vlade.
Podobnost izvor svih zala u hrvatskom društvu
Nas neće spasiti niti najbolje osmišljena demografska strategija, koju još, usput rečeno, niti nemamo, ako stručnost, znanje i sposobnost napokon ne otjeraju u zapećak podobnost i dobru vezu kao najvažnije kriterije prilikom zapošljavanja i napredovanja. Upravo su ti izopačeni vrijednosni kriteriji izvor svih zala i ‘rak rana’ hrvatskog društva koji koče svaku promjenu i napredak i tjeraju mlade i obrazovane iz Hrvatske, a onima koji u njoj ostaju ne omogućuju pristojnu egzistenciju kao jednu od bitnih preduvjeta za rađanje djece ili djeteta više.
I zato je priča o Blažekoviću dugoročno porazna, jer je iznova poslana poruka mladima kako se u ovoj zemlji ništa nije promijenilo, a niti hoće, barem dok ne dođe do još jedne smjene generacija. Samo je pitanje koliko će nas do tada ostati, jer, prema grubim procjenama, Hrvatska je u zadnjih 10 godina izgubila preko 150 tisuća stanovnika, mladi masovno iseljavaju, u prošloj godini je 17.614 više umrlih nego rođenih i pri tom smo među najstarijim nacijama u Europi.
Strmota očitao moralnu lekciju svim političkim djelatnicima
Stoga je čin sad već bivšeg državnog tajnika za demografiju Marina Strmote koji je dao ostavku usred novinarske konferencije na kojoj su, kako je primijetila jedna novinarka, iznova predstavljene iste demografske mjere, duboko moralan i razumljiv. Taj je mladi znanstvenik i demograf, koji očito nije mogao ‘probaviti’ neozbiljnost i površnost u pristupu jednom tako krucijalnom problemu kao što je izumiranje nacije, odlučio više ne sudjelovati u tom ‘folkloru’.
Neki su mu kasnije prigovorili zbog teatralnosti i odabira trenutka kao i nedostatka lojalnosti prema ministrici Murganić kao svojoj šefici, ali i stranci čiji je član. U prijevodu, u politici se to tako ne radi. A kako se to onda radi? Klima se glavom, obmanjuje javnost i uredno sprema dužnosnička plaća u džep? Zbog takvih i vlada tako loša percepcija o političarima u javnosti. Gospodin Strmota svojim je postupkom pokazao da su mu znanje i stručnost ispred podobnosti te da je lojalan prije svega građanima. Time je očitao moralnu lekciju i lekciju o političkoj odgovornosti svim političkim djelatnicima u ovoj zemlji.
