12. svibnja 1982. Fatima – nepoznati pokušaj ubojstva nožem pape Ivana Pavla II.
Tog dana, 12. svibnja 1982., na papu je španjolski svećenik Juan Fernandez Krohn nasrnuo nožem i probio mu bok. Papa isprva nije osjetio bol sve dok nije došao u sobu kad je njegov tajnik msgr. Stanislaw Dziwisz na bijeloj reverendi primijetio krv. Pružena mu je liječnička pomoć, no papa je odlučio da se o ovom napadu ne izlazi u javnost.
Omiljeni papa sv. Ivan Pavao II. nekoliko je puta tijekom svog pontifikata bio na meti atentatora, od kojih je najpoznatiji onaj koji se dogodio u Rimu 13. svibnja 1981. godine. Podsjećamo, tada je na papu, tijekom opće audijencije na Trgu svetog Petra, pucao turski državljanin Mehmet Ali Agca. Ivan Pavao II. pogođen je sa dva metka te hitno prebačen u bolnicu. Dramatična operacija trajala je pet sati, papin život je spašen, ali se do kraja života nije oporavio od ovog napada. Kako se atentat dogodio upravo na dan Gospe Fatimske, papa je atentat povezao s Gospinim ukazanjem u Fatimi 1917. jer se u trećoj fatimskoj tajni govori o stradanju čovjeka u bijelom.
Godinu dana nakon atentata, u svibnju 1982. godine, Ivan Pavao II. otišao je na hodočašće u portugalsko marijansko svetište u Fatimi, kad je došao zahvaliti Gospi za spašeni život. Sa sobom je ponio metak koji ga je promašio gdje ga je dao ugraditi u krunu na Bogorodičinu kipu.
Tada se dogodio novi pokušaj atentata za koji je javnost saznala tek 2008. godine, tri godine nakon papine smrti. Naime, znalo se da je u Fatimi 12. svibnja 1982. godine došlo do incidenta kada ga je napao tada neimenovani španjolski svećenik. Ono što se saznalo 26 godina kasnije sve je šokiralo. Tog dana na papu je španjolski svećenik Juan Fernandez Krohn nasrnuo nožem i probio mu bok. Papa isprva nije osjetio bol sve dok nije došao u sobu kad je njegov tajnik msgr. Stanislaw Dziwisz na bijeloj reverendi primijetio krv. Pružena mu je liječnička pomoć, no papa je odlučio da se o ovom napadu ne izlazi u javnost.
Kasnijom istragom utvrđeno je da je Krohn duševni bolesnik koji je razvio suludu teoriju da je krakovski kardinal Wojtyla ruski špijun kojeg su komunisti ubacili u Vatikan i organizirali da ga se izabere za papu. Bolestan svećenik osuđen je na šest godina zatvora za napad na papu, ali ne i za ranjavanje, a nakon tri godine u portugalskom zatvoru pušten je i deportiran.
Pokušja atentata na sv. Ivana Pavla II. bilo je još. Tako je Al-Qa’ida pokušala smaknuti ovog svetog papu 1995. godine na Filipinima, kad su planirali postaviti eksplozivnu napravu u park u Manili gdje je služena misa, no raznijela je stan u kojem su je pripremali. Sljedeći atentat na Ivana Pavla II. spriječen je u Sarajevu 12. travnja 1997. godine, kad je ispod mosta na Alipašinu polju kojim je trebao proći na putu od aerodroma do središta grada pronađena veća količina eksploziva. Nadalje, policija Republike Srpske je u travnju 2003., dva mjeseca prije papina dolaska u Banju Luku, imala dojave o planiranom atentatu. Pokrenuta je opsežna policijska akcija u kojoj je praćeno dvjestotinjak sumnjivih osoba, a dvadesetak ih je iz sigurnosnih razloga uhićeno.
Usprkos svemu „papa putnik“ do kraja života neumorno je nastavio pastoralne pohode diljem svijeta šireći poruku mira i međureligijskog dijaloga.
Izvor: narod.hr/povijest.hr
