Međunarodni dan obitelji – gotovo 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno
Uoči Međunarodnoga dana obitelji koji se obilježava 15. svibnja, u Kući Europe u Zagrebu je predstavljeno istraživanje o ravnoteži privatnog i poslovnog života u Hrvatskoj, o prekovremenom radu i radu u slobodno vrijeme, kao i percepciji nedjelje kao neradnom danu posvećenom obitelji i odmoru koje je provedeno u suradnji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir i agencije Medianet.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku (N=614) odraslih zaposlenih stanovnika RH u dobi od 18 do 65 godina metodom telefonske ankete između 6. i 15. travnja ove godine, a njegove je rezultate predstavio Hrvoje Prpić, koordinator istraživanja iz Medianeta.
Kao glavni nalaz Prpić izdvaja kako gotovo polovina ispitanika tvrdi da rade prekovremeno. Najčešći razlog, prema njihovom navođenju, je velika količina posla kojeg moraju obaviti u kratkom roku. Ipak, znatno manji broj radi s godišnjih odmora.
Nadalje, većina radne obveze usklađuje s obiteljskim obavezama unutar najuže obitelji te uglavnom uspijevaju uskladiti obiteljske i poslovne obaveze s aktivnostima slobodnog vremena. Na kraju, 76% zaposlenih ispitanika smatra da su ljudi u njihovom okruženju, nakon rasprava o tome, postali svjesniji važnosti nedjelje kao neradnog dana, posvećenog obitelji i odmoru, pojašnjava Prpić.
“Prije godinu dana Medianet je u suradnji sa zastupnicom Petir proveo slično istraživanje koje je, između ostalog, pokazalo kako se velika većina ispitanika (90 %) izjasnila za uvođenje neradne nedjelje. U kontekstu ovog istraživanja, možemo govoriti o nastavku trenda percepcije nedjelje kao ‘dana kada nitko ne bi trebao raditi’, prema navodima ispitanika“, rekao je Hrvoje Prpić iz Medianeta.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uputila je čestitku podom Međunarodnoga dana obitelji te je komentirala rezultate istraživanja kazavši kako oni „jasno pokazuju da se nameće potreba osiguravanja dana za odmor unutar radnog tjedna, a u percepciji građana to je nedjelja, što je također i dio tradicije u hrvatskoj i europskoj kulturi kad je obitelj kod kuće na okupu. Stoga još jednom pozivam Vladu Republike Hrvatske da osigura slobodnu nedjelju za zaposlene, osobito za radnike i radnice u trgovinama.“
Petir se osvrnula i na četvrto Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) Eurofounda koje je pokrenuto 2003. godine i otad se provodilo svake četiri godine, a obuhvatilo je gotovo 37 tisuća građana u svih 28 država i članica EU-a i pet zemalja kandidatkinja. Rezultati toga istraživanja, objavljeni krajem prošle godine pokazali su da se Hrvatska nalazi na posljednjem mjestu po pokazatelju usklađenosti privatnog i poslovnog života u EU (3,7) dok je najviši u Nizozemskoj (6,6). Primjerice u Sloveniji je 6,3, Austriji (6,2), Njemačkoj (5,9), Bugarskoj (5,5), Mađarskoj (5,2). Hrvatska je doživjela i najveći pad pokazatelja od 2007. do 2016. jer se smanjio s 5,1 na 3,7 što je najviše u EU. Kako bi se odgovorilo na pogoršanje ravnoteže između posla i privatnog života, politike bi se trebale usmjeriti na radnike s ugovorima na određeno vrijeme i one zaposlene u proizvodnji, kao i na ljude s obvezama u pogledu skrbi, a posebno na mlađe i žene srednje dobi.
O poraznim podatcima u sektoru trgovine govorila je predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić. Ona je rekla da „prema podacima dostupnim Sindikatu trgovine Hrvatske u djelatnosti trgovine Hrvatske broj zaposlenih u djelatnosti trgovine je (G) 176.173 radnika (17. 5. 2017). Od toga je 92.956 zaposleno u djelatnosti trgovina na malo, osim popravaka motornih vozila i motocikla (G 47)“. Također je naglasila da „prosječno svaki prodavač, blagajnik odradi najmanje pola sata duže od registriranog odrađenog rada, svakog radnog dana. To su tzv. pripremne i završne radnje, koje se ne evidentiraju u radno vrijeme. Ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena“.
Štulić je naglasila kako je to najniža procjena prekovremenog rada koji je Sindikat odradio, prema podacima njihovih članova. „Tih 141 sati predstavlja 81 % punog mjesečnog fonda sati radnika. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze. Ta činjenica pokazuje da bi se moglo zaposliti nekoliko tisuća novih radnika u djelatnosti“, rekla je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić.
Kao zastupnica u Europskom parlamentu i članica Europske interesne skupine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života Marijana Petir aktivno sudjeluje u svim raspravama i inicijativama vezanim uz ovu problematiku na europskoj razini te podnosi amandmane kako bi se kroz što više izvješća i rezolucija Europskog parlamenta ovaj problem adresirao Europskoj komisiji i državama članicama.
Petir je u dva navrata kao zastupnica u Hrvatskom saboru predlagala Izmjene Zakona o trgovini kako bi se osigurala neradna nedjelja što je Hrvatski sabor oba puta prihvatio, a Ustavni sud nažalost ukinuo. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi na samom vrhu ljestvice zemalja po radu nedjeljom, Petir je odlučila u Republici Hrvatskoj potaknuti javnu raspravu o tom pitanju i omogućiti svim zainteresiranim stranama da izreknu svoja stajališta kroz konferencije i okrugle stolove koje je organizirala.
U suradnji s agencijom MediaNet prošle je godine provela istraživanje javnog mnijenja o uvođenju neradne nedjelje te navikama kupovanja nedjeljom koje je pokazalo kako 90 % građana Republike Hrvatske smatra da bi trebalo uvesti neradnu nedjelju u trgovinama.
Poveznice na vezane vijesti:
http://www.petir.eu/novosti/90-gradjana-hrvatske-za-neradnu-nedjelju-trgovina/2059 (Poljska je u međuvremenu uvela neradnu nedjelju).
Izvor: hu-benedikt.hr
