Odbor za poljoprivredu usvojio smjernice za reformu ZPP-a
Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta na svojoj je sjednici održanoj u Bruxellesu prošlog tjedna usvojio izvješće „Budućnost hrane i poljoprivrede“ koje je u ime Kluba Europske pučke stranke (EPP) sastavio njemački zastupnik Herbert Dorfmann. To će izvješće biti usvojeno sljedeći tjedan na plenarnoj sjednici u Strasbourgu i ono će predstavljati smjernice Europskog parlamenta za reformu ZPP-a tj. mišljenje o novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici.
„Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) treba odgovarajuće financiranje te nove metode kako bi bila učinkovita i održiva. No, nemojmo je popravljati ako nije narušena“, rekao je zastupnik Dorfmann. Temelj novog ZPP-a mora biti izgrađen na dva stupa financiranja gdje u potpunosti potpomognuti prvi stup jamči učinkovitu podršku prihodima poljoprivrednika.
„Trenutni ZPP pokazao je da unatoč tomu što ozelenjivanje ima dobre ciljeve, njegove su metode dovele do povećane birokracije i načinile više štete za poljoprivrednike nego što su bili stvarni rezultati. Sada nam je potrebna nova metoda za poticanje poljoprivrednika da isporučuju dobra koja su u skladu sa zaštitom okoliša. To mora biti doneseno zajedno s pojednostavljenom birokratskom džunglom“, rekao je Dorfmann.
Model EPP-a zalaže se za očuvanje lokalne proizvodnje hrane na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima diljem Europe. Prvo i najvažnije, potrebni su resursi za financiranje poljoprivrednika koji se uistinu bave poljoprivredom.
Novi ZPP mora također bolje podupirati mlade poljoprivrednike kako bi se osigurala budućnost proizvodnje hrane. Zaštita dugoročnih ulaganja u odnosu na promjene cijena koje ugrožavaju prihode poljoprivrednika važni je dio poticanja novih generacija da se počnu baviti poljoprivredom.
Bez obzira na budući izgled ZPP-a, to je moguće ostvariti samo uz dovoljno financiranje. „Stvarna vrijednost proračuna ZPP-a mora biti povećana ili zadržana na istoj razini ako želimo postići poljoprivrednu politiku koja je pametna, održiva i poštena“, naglasio je Dorfmann.
U pripremi ovog izvješća sudjelovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir čijih je 54 amandmana koje je podnijela s kolegama iz EPP-a usvojeno ili samostalno ili u unutar dogovorenih kompromisnih amandmana. Od usvojenih amandmana posebno su važni oni koji se odnose na potrebe mladih poljoprivrednika i generacijsku obnovu ruralnih prostora. Zastupnica Petir je predložila više načina za rješavanje tog značajnog problema koji posebno muči Hrvatsku, ali i veći dio Europske unije.
Usvojen je njen prijedlog da se pruži bolja potpora mladim poljoprivrednicima, jer postojeća potpora za pokretanje poslovanja u okviru drugog stupa nije uvijek učinkovita i ne obuhvaća potpore za ulaganja.
„Zato je potrebno dodatno mobilizirati financijske instrumente u okviru drugog stupa te i tako poduprijeti ulazak mladih poljoprivrednika u posao. Uvođenjem specijaliziranih programa izlaska iz posla trebalo bi se starijim poljoprivrednicima omogućiti lakši odlazak u mirovinu, a mladim poljoprivrednicima ulazak u posao“, pojašnjava Petir.
Usvojenim amandmanima traži se i uvođenje odgovarajućih programa koji će potaknuti raniji prijenos vlasništva poljoprivrednog gospodarstva sa starijih na mlađe generacije poljoprivrednika te tako dodatno potaknuti generacijsku obnovu ruralnih prostora. Stav je zastupnice Petir da se kod brige za mlade koji ulaze u posao ne smiju zaboraviti potrebe onih koji iz tog posla izlaze. Njima je potrebno osigurati pristojna primanja potrebna za dostojanstven život.
Zastupnica Petir kao izvjestiteljica za žene u ruralnom prostoru nije zaboravila niti položaj ruralnih žena, te je njen paket amandmana usmjeren na tu tematiku u potpunosti usvojen. Zastupnica smatra da tematski potprogrami za žene u ruralnim područjima mogu imati značajnu ulogu u poboljšanju općeg položaja žena i otvaranju radnih mjesta za žene u ruralnim područjima no do sada se nisu koristili na što je Petir više puta upozorila. Zastupljenost žena u upotrebi instrumenata dostupnih u sklopu programa ruralnog razvoja do 2014. godine nažalost bila je niska te se zastupnica nada kako će se provođenjem danih prijedloga i to promijeniti nabolje.
Uz navedene amandmane prihvaćeni su i amandmani usmjereni na potrebe određenih sektora poljoprivrede. Tako je primjerice usvojen amandman zastupnice Petir koji traži usmjerenije i učinkovitije financiranje pčelarstva unutar II stupa i poziva Komisiju da novi zakonodavni okvir predvidi novi program potpore za pčelare u I stupu, uključujući izravne potpore po pčelinjoj zajednici.
Zastupnica Petir posebno brine i o važnom dodatnom prihodu za ruralna područja iz sektora šumarstva. Zastupnica stoga poziva Komisiju i države članice da pruže dostatnu potporu sektoru poljoprivrede i šumarstva s ciljem većeg doprinosa daljnjem razvoju bio-gospodarstva u EU. Naime, zastupnica vjeruje da bi razvoj bio-industrije u ruralnim područjima, poput naprednih biorafinerija, mogao pružiti nove poslovne modele koji mogu pomoći poljoprivrednicima i vlasnicima šuma u pronalasku novog tržišta za njihove proizvode i stvaranju novih radnih mjesta.
Zastupnica Petir također pozdravlja postignut kompromis vezan uz suočavanje s krizama u poljoprivredi, pogotovo onih koje nisu uzrokovane krivnjom sektora. Kao mjeru za pomoć pojedinim sektorima u teškim situacijama, osim korištenja sredstava iz fonda za krize u poljoprivredi zastupnica se založila za dostatnu fleksibilnost državama članicama putem zadržavanja postojećih razina alokacija za dobrovoljne proizvodno vezane potpore kao sredstva za rješavanje konkretnih poteškoća.
Hrvatska je vrlo aktivna u ekološkoj poljoprivredi te kvaliteta domaćih proizvoda često nadmašuje kvalitetu proizvoda iz uvoza, a bez da je to uvijek dovoljno prepoznato. Zbog toga je zastupnica Petir predložila dodatno poticanje po okoliš pozitivne prakse gospodarenja poljoprivrednim gospodarstvom koje su dobrovoljna nadgradnja obveza propisanih višestrukom sukladnošću i koje su potvrđene priznatim certifikatima.
„Upravo pomoć poljoprivrednicima u dobivanju prestižnih certifikata u mnogome može doprinijeti prepoznavanju visoke kvalitete ekoloških proizvoda s kojima se Hrvatska zasigurno može dobro pozicionirati na tržištu“, rekla je Petir.
Izvor: hu-benedikt.hr
