Papa katoličkim liječnicima: Bolesnik nije stroj koji treba popraviti
Kršćansko svjedočanstvo, djelo koje je poseban oblik ljudske solidarnosti, rad obogaćen duhom vjere, tim je riječima papa Franjo opisao zanimanje katoličkoga liječnika, primivši 28. svibnja u Vatikanu izaslanstvo Svjetskoga saveza katoličkih liječnika (FIAMC), u povodu 25. kongresa koji će se, od 30. svibnja do 2. lipnja, održati u Zagrebu, javlja Hrvatski program Radio Vatikana. Tema je skupa “Svetost života i medicinska profesija od Humanae vitae do Laudato si”.
Biti katolički liječnik znači također zauzimati se za stalnu duhovnu, moralnu i bioetičku formaciju, u skladu s evanđeoskim načelima, ne zanemarujući odnos između liječnika i pacijenta, kao ni misionarsku aktivnost kako bi se poboljšali zdravstveni uvjeti stanovništva na periferijama svijeta – istaknuo je Papa.
Crkva je za život, i brine se da ništa ne bude protiv njega u stvarnosti konkretnoga života, koliko god on bio slab ili bez zaštite, koliko god on bio još nerazvijen. Biti katolički liječnici stoga – prema Papinim riječima – znači osjećati se zdravstvenim djelatnicima koji od vjere i zajedništva s Crkvom primaju poticaj kako bi svoju kršćansku i profesionalnu formaciju činili sve zrelijom, svoje posvećivanje neumornim, te neiscrpnom potrebu za poznavanjem i razumijevanjem prirodnih zakona kako bi što bolje služili životu.
Liječnike, članove društva papa Franjo je nazvao dosljednim i hrabrim svjedocima koji surađuju s Crkvom u promicanju i zaštiti ljudskoga života od njegova začeća do prirodne smrti, u poštovanju najslabijih, te u humanizaciji medicine i njezinoj potpunoj socijalizaciji. Uputio je poziv stoga da se, unatoč naporu i teškoćama, nastave boriti protiv napredovanja, također u medicini, tehnokratskoga kulturnog modela, privrženosti ljudskoj moći bez granica, te praktičnoga relativizma, u kojemu sve, ako ne služi vlastitim interesima, postaje nevažno.
Slijedom toga, pozvani ste potvrditi središnji položaj bolesnika kao osobe, i njegovo dostojanstvo s neotuđivim pravima, među kojima je prvo pravo na život – napomenuo je Papa te istaknuo: Valja se boriti protiv težnje kojom se bolesnoga čovjeka svodi na stroj koji valja popraviti, bez poštovanja moralnih načela, te bez iskorištavanja najslabijih odbacujući ono što ne odgovara ideologiji djelotvornosti i profita.
Katolički se liječnici stoga – prema Papinim riječima – trebaju zauzimati u svojim zemljama i na međunarodnoj razini, intervenirajući u specijalističkim sredinama, ali i u raspravama koje se odnose na zakone o etički osjetljivim temama kao što su, primjerice, prekid trudnoće, završetak života i genetska medicina. Neka ne nedostane vaše brige također u zaštiti slobode savjesti, liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika – poželio je Papa te istaknuo da se ne može prihvatiti da se uloga liječnika svede na jednostavnoga izvršitelja bolesnikove volje, ili potrebā zdravstvenoga sustava.
Katolički je liječnik prije svega svjedok proživljene vjere, sposoban surađivati s crkvenim stvarnostima, s onima koji rade uz osobe koje trpe – istaknuo je Sveti Otac te pozvao nazočne da budu promicatelji, ne samo skrbi, nego i bratske ljubavi, prenoseći svojim saznanjima, svima koje susreću, bogatstvo ljudskosti i evanđeoske samilosti.
Na sljedećem kongresu, koji će se održati za nekoliko dana u Zagrebu, razmišljat ćete o temi “Svetost života i medicinska profesija od Humanae Vitae do Laudato si”. I to je znak vašega konkretnog sudjelovanja u životu i poslanju Crkve. To je sudjelovanje – kako je istaknuto na Drugom vatikanskom saboru – toliko potrebno da bez njega sām apostolat pastirā, u većini slučajeva, ne može postići svoj puni učinak (Dekret Apostolicam actuositatem) – istaknuo je među ostalim papa Franjo.
Na audijenciji je bila nazočna i profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Jasenka Markeljević, predsjednica Organizacijskoga odbora jubilarnog 25. međunarodnog kongresa katoličkih liječnika.
