Zbogom, šverceri! Ovaj gradski projekt bit će prava revolucija, u tri klika moći ćete do domaćeg voća i povrća
Želeći okupiti svoje poljoprivrednike i pomoći im u borbi protiv prekupaca, ali i uvoza, Grad Vrgorac je krenuo u projekt “Misli globalno – kupuj lokalno”. Njime se želi pomoći fluktuacija roba, usluga i novca na lokalnom tržištu Vrgorca i pripadajućih mu naselja.
Projekt “Misli globalno, kupuj lokalno”, čiji je autor Teo Dodig, zaposlenik vrgorskog Poduzetničkog centra, još lani u kolovozu najavio je gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, objašnjavajući kako se želi pomoći obiteljskim poljoprivrednim proizvođačima na području Vrgorske krajine, a kojih je više od 500 i bave se vinogradarstvom, vinarstvom, voćarstvom, pčelarstvom, jagodarstvom na obradivim površinama većim od 2150 hektara, najviše u Vrgorskom polju, Rastoku i Bunini.
– Svi dobro znamo da je danas u Hrvatskoj poljoprivrednicima najlakše proizvoditi, a najteže je plasirati gotov proizvod. Teško dolaze do tržišta, ali zašto tržište ne bi došlo do proizvođača jednim klikom na mobitelu u današnjem vremenu informatizacije – komentirao nam je tada za Makarsku kroniku Pranić.
Rad na projektu je zaživio, a operativno ga je također na sebe preuzeo Poduzetnički centar Vrgorac direktorice Milke Beus, odnosno njegov zaposlenik Dodig. On je inovativni projekt, uz pomoć informatičkih stručnjaka, doveo do realizacije. Dodig kaže da se u akciju kreće s ciljem prezentacije domaćih proizvoda lokalnih proizvođača voća, povrća, meda, maslinova ulja, mesa te prerađevina poput pekmeza, vina, likera i sličnih proizvoda mahom iz proizvodnje lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i obrta domaćim/lokalnim kupcima i kupcima s područja Makarske rivijere.
– Objedinjavanjem raspoloživih proizvoda i količina pod okriljem upravo otvorene internetske stranice i android aplikacije pokušat će se zajednički nastupiti na širem tržištu – kaže nam Dodig.
– Oduševljen sam jer smo napokon došli do faze realizacije ideje koju sam si čvrsto podcrtao na listi prioriteta prilikom dolaska u Poduzetnički centar Vrgorac, a ta je konkretna pomoć našim poljoprivrednicima koji su prepušteni sami sebi na divljem tržištu nekorektnih i nejednakih odnosa – kaže ovaj mladi službenik.
Iz njegovih riječi je vidljivo da je za ovu temu vezan ne samo poslovno, već i osobno. Dodig je naime i sam poljoprivrednik, mještanin sela Veliki Prolog, čije su djelatnosti uglavnom naslonjene na poljoprivredu u obližnjem Vrgorskom polju (Jezero). Zajedno sa svojom obitelji obrađuje pet tisuća čokota vinove loze i bogato je nažalost njegovo iskustvo bavljenja svakojakim problemima koji tište poljoprivrednike, a ponajviše pitanje plasmana.
Iako je već sada spremna za uporabu, vrše se dodatna testiranja kako bi se otklonila i najmanja mogućnost nastajanja problema u radu. U sklopu ovoga projekta će se stvoriti digitalna baza kojoj će moći pristupiti svaki OPG s područja Grada Vrgorca, ostaviti svoj kontakt broj, adresu, slike proizvoda i količine koje se mogu mijenjati na dnevnoj bazi. Kroz interaktivnu digitalnu mapu svih poljoprivrednih proizvoda Vrgorcu na jednom mjestu ovoj bazi podataka će moći u svakom trenutku pristupiti svaka fizička ili pravna osoba koja želi biti kupac. Doslovno uz tri klika.
– Uspjeh ovog projekta rezultirao bi plasmanom domaćih proizvoda na domaće tržište pod boljim uvjetima, uvećan za dio iznosa posredničkih marži, a stanovnici Hrvatske bi dobili kvalitetan proizvod iz domaćih polja po jeftinijoj cijeni, umanjeno za iznos posredničkih marži. Želimo napokon i objediniti sve proizvode i količine naših poljoprivrednika kako bismo probali zajednički nastupiti i na širem tržištu, a naravno, učinit ćemo i dodatne napore pri marketingu naših proizvoda – kaže Dodig i zaključuje da ne može obećati čuda, ali da će se Poduzetnički centar maksimalno truditi kako bi se pomoglo poljoprivredniku jer smatra da je država jaka koliko je jak njezin poljoprivrednik.
Sličnih stavova je gradonačelnik Pranić, optimističan je u pitanju projekta “Misli globalno – kupuj lokalno”, a vjeruje da ga se može primijeniti i na nacionalnoj razini.
– Kao što mi planiramo napraviti digitalnu bazu poljoprivrednih proizvoda i njihovih količina na razini Grada Vrgorca, tako bi se isto mogla napraviti digitalna baza na razini cijele Hrvatske. Sustav direktnog povezivanja proizvođača i krajnjeg korisnika izbacuje iz igre nakupce i razne trgovačke lobije, umjesto raznih marži povećava se cijena proizvoda direktno proizvođaču, a stali bismo i na kraj uvozu koji se predstavlja kao domaći proizvod – istaknuo je Pranić.
Što vrgorska poljoprivreda može ponuditi hrvatskom stolu?
Više od pet stotina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava vrgorskog kraja obrađuje danas zemljišta u Vrgorskom polju (970 hektara), Rastoku (850 hektara), Bunini (210 hektara) te docima i vrtačama brdsko-planinskih krajeva Vrgorske krajine (120 hektara).
Najznačajnije površine su pod vinovom lozom te ovaj kraj broji oko 13 milijuna čokota vinove loze, što ga čini jednim od najvećih vinogorja u državi. Od toga na uzgoj stolnog grožđa otpada 30 posto, a ističu se dvije sorte – kardinal i viktorija. Od vinskih sorti koje čine 70 posto vinogradarstva najviše se uzgajaju crne sorte trnak, merlot, vranac i plavka, a od bijelih rukatac, zlatarica, medna, pošip i kuč. Što se tiče vinarstva, do 1991. godine proizvodnja je bila isključivo industrijskog tipa u velikoj državnoj vinariji u Vrgorcu koja je proizvodila stolna vina. Danas je ta vinarija “na koljenima”, ali se vinarstvo razvija u pravcu poboljšanja kvalitete i prepoznatljivosti na tržištu, posebno s naglaskom na autohtonost izvornih sorti (trnak, rukatac, plavka).
U voćarstvu se najviše izdvaja poznata vrgorska jagoda, koja pokriva 30 posto ukupne voćarske proizvodnje. Ostale ekonomski značajne voćne vrste su: jabuka, breskva, nektarina, šljiva i smokva, s udjelom od oko 60 posto. Na ostale voćne vrste (orah, maslina, kruška, šipak, trešnja i višnja) otpada oko 10 posto voćarske proizvodnje.
U ratarstvu na površini od oko 350 hektara najveći značaj imaju krumpir, lubenica, rajčice i paprike. Malo je poznato da Vrgorac ima i vrlo razvijeno pčelarstvo, i to najviše u depopuliranim brdsko-planinskim dijelovima krajine. Očuvana priroda na kojoj raste medonosno bilje vrisak, smilje i kadulja omogućila je razvoj pčelarstva i medarstva, a to najbolje dokazuje činjenica da je u posljednjih deset godina broj košnica narastao s 1100 na 2100, s tendencijom daljnjeg rasta.
Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr
