Dr. don Mladen Parlov: Mediji su važni u službi komuniciranja vjere
U znaku tematskih predavanja i pedagoških radionica protekao je i drugi dan Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u osnovnim školama koja se 23. i 24. kolovoza održavala u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Nakon zajedničke molitve koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Zadarske nadbiskupije, u drugi radni dan sudionike je uvela Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje.
Uslijedilo je prvo predavanje koje je pod nazivom „Evangelizacija kao najcjelovitija promocija osobe. O dokumentu HBK Da vaša radost bude potpuna” održao mr. Pavao Gospodnetić, viši savjetnik za župnu katehezu pri NKU HBK. Predstavio je dokument HBK pod vidom povezanosti pastoralnih i katehetskih modela, tj. potrebe „pastoralnog obraćenja” kao nezaobilaznog preduvjeta za obnovu župne kateheze.
Određujući ključne pojmove iz naziva svog predavanja kao „sveobuhvatni proces povezan s najdubljim identitetom Crkve” i „promaknuće osobe kroz njezin rast u duhovnom, kulturnom, političkom i nadnaravnom smislu”, predavač je naglasio iskonsku potrebu i dužnost Crkve da u svom poslanju bude svjedočki suradnik, a ne suparnik suvremenom svijetu.
Prema predavačevim riječima, jedan od ciljeva novog dokumenta HBK jest davanje snažnog doprinosa razvoju nove evangelizacije u kontekstu katehetskog djelovanja. Pri tome je važno osvrnuti se na dosadašnje dokumente Crkve, a posebice na apostolsku pobudnicu Evangelii Gaudium koja govori o „misionarskom usmjerenju pastorala” i „izlasku na egzistencijalne periferije”. Upravo ta posljednja sintagma posebno ukazuje na zadaću Crkve koja se kroz promociju ljudske osobe zalaže za opće dobro te je osjetljiva na potrebe običnog čovjeka.
Takva Crkva nije kruto definirana, već misionarska i otvorena, vođena slikom Boga ljubavi i milosrđa. Gospodnetić je također naglasio kako je Crkva na svom 30-ogodišnjem evangelizacijsko-katehetskom putu imala i dosta stranputica, ali se svejedno nije bojala prihvaćanja izazova i otvaranja novim obzorima suvremenog svijeta.
Posebnu pažnju predavač je posvetio tumačenju kateheze kao odgoja u vjeri i uvođenja u iskustvo te je citirajući sv. Ivana Pavla II., prema kojem je čovjek put Crkve, evangelizaciju i katehezu označio kao idealan način cjelovite promocije osobe. Katehetska pedagogija je učinkovita ukoliko je cjelokupna zajednica izvor, mjesto i cilj same kateheze, s naglaskom na primatu milosti i molitve, zaključio je Gospodnetić.
Nakon aktivne rasprave po zadanoj temi uslijedilo je i drugo predavanje koje je pod nazivom „Evanđeosko razlučivanje novih kulturalnih izazova” održao prof. dr. Mladen Parlov, redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i predstojnik katedre za Povijest kršćanskog nauka i literature. U prvom dijelu predavanja Parlov je govorio o razlučivanju duhova koji mogu djelovati u životu pojedinog kršćanina ili kršćanske zajednice te o kriterijima za to razlučivanje.
Duh Sveti nam daruje svoje darove koje moramo živjeti u korist izgrađivanja zajednice, a potrebno ih je razlikovati od nagnuća ljudske duše kao nutarnjeg poticaja koji ponekad ne dolazi od Boga, već od đavla. U svojoj težnji za otvorenošću prema Božjem Duhu možemo biti zahvaćeni zloduhom koji nas pod krinkom prividne istine i laži navodi na grijeh. Stoga je potrebno usvojiti kriterije za pastoralno i apostolsko razlučivanje duhova u smislu vaganja naših misli, riječi i djelovanja koji moraju biti u skladu s istinama vjere, a rezultiraju duhovnim mirom i zadovoljstvom.
Govoreći o teologiji znakova vremena, Parlov je ukratko izložio povijest uporabe sintagme „znakovi vremena” u postkoncilskim crkvenim dokumentima kao i apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium. Pri tome je posebno izdvojio one znakove negativnog predznaka koji se odnose na ekonomiju isključivosti, relativizam, individualizam, moralnu mlitavost, površnost, krizu obitelji i religiju bez Boga.
U drugom dijelu izlaganja Parlov je govorio o novim kulturalnim izazovima o kojima govori novi dokument HBK Da vaša radost bude potpuna (Iv 15,11). Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima. Tu se posebno osvrnuo na katehezu upućenu „predvorju naroda”, katehetsku skupinu „kulture duha”, katehezu koja smjera na političko promišljanje i djelovanje, katehezu inteligencije kao i na medije u službi komuniciranja vjere. Pri tome je posebno naglasio važnost dijakonije kao bitne dimenzije Crkve koja je osnovni preduvjet uspješne provedbe cjelokupne katehetske aktivnosti.
Nakon tematske rasprave koja je uslijedila po završetku predavanja, Katehetska ljetna škola nastavila se kroz rad u pedagoškim radionicama na tri zadane teme. Prema već ustaljenoj praksi skup je okončan završnom raspravom i okruglim stolom na kojem su sudionici dobili informacije vezane uz novu školsku i vjeronaučnu godinu.
Posebna pozornost bila je posvećena kurikularnoj reformi i novinama koje ona donosi, posebno za vjeroučitelje čije su škole ušle u eksperimentalnu provedbu. I ovom prilikom vjeroučitelji su izmijenili svoja iskustva te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom Katehetske ljetne škole.
